Pitanje “gajba” (nevidljivog svijeta) sa aspekta istinoljubivosti

Pitanje gajba (nevidljivog svijeta) sa aspekta istinoljubivosti

Riječ gajb u Kur’ân-i kerîmu se spominje u različitim âjetima na različite načine, kao npr.:

U Njega su ključevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna šta je na kopnu i šta je u moru, i nijedan list ne otpadne a da On za nj ne zna; i nema zrna u tminama Zemlje niti ičeg svježeg niti ičeg suhog, ničeg što nije u jasnoj Knjizi. (El-En’âm, 6/59)

U ovom âjetu se spominje da je gajb u potpunosti u Allahovoj, dželle šânuhu, moći i vlasti i da gajb ne zna niko drugi osim Allaha, dželle šânuhu, pa čak ni hazreti Muhammed, sallallâhu ‘alejhi ve sellem.

Zapravo, zar Allah, dželle šânuhu, ne traži od Allahovoga Poslanika da kaže slijedeće:

Reci: “Ja vam ne kažem: ‘U mene su Allahove riznice’, niti: ‘Meni je poznat nevidljivi svijet’, niti vam kažem: ‘Ja sam melek’ - ja slijedim samo ono što mi se objavljuje.’” Reci: “Zar su isto slijepac i onaj koji vidi? Zašto ne razmislite?” (El-En’âm, 6/5o)

Reci: “Ja ne mogu ni samom sebi neku korist pribaviti, ni od sebe kakvu štetu otkloniti; biva onako kako Allah hoće. A da znam pronicati u tajne, stekao bih mnoga dobra, a zlo bi bilo daleko od mene; ja samo donosim opomene i radosne vijesti ljudima koji vjeruju.” (El-A‘râf, 7/188.)

Dok se u sûri Džinn kaže ovako:

On tajne zna i On tajne Svoje ne otkriva nikome, osim onome koga On za poslanika odabere; zato On i ispred njega i iza njega postavlja one koji će ga čuvati da bi pokazao da su poslanice Gospodara svoga dostavili, On u tančine zna ono što je u njih, On zna broj svega što postoji. (El-Džinn, 72/26-28)

Sada u svjetlu ovog âjeta možemo sačiniti jednu ovakvu analizu: Govoriti “Allahov Poslanik je u potpunosti poznavao gajb” je zastranjivanje u vjeri, a govoriti: “Nije poznavao gajb” je pretjerivanje u vjeri. On sam nije znao gajb. Ali kada bi ga Allah, dželle šânuhu, obavijestio, toliko bi znao, i znao je, te se može reći kao da je stajao naspram ekrana i kazao sve događaje do Sudnjeg dana i predočio ih i objasnio ljudima u glavnim crtama i temeljnim pravilima.

Zapravo, ovo je tema na kojoj se želimo zaustaviti. On nije govorio ništa po svom hiru; njegove riječi su bile sve ono što ga je Allah, dželle šânuhu, obavijestio. Kada je Allah, dželle šânuhu, Taj koji obavještava, onda gajb mogu poznavati u vidu kerâmeta ne samo naš Vjerovjesnik i ostali vjerovjesnici, već i jedan dio savršenih ljudi koji su pripadnici ummeta Muhammedova, sallallâhu ‘alejhi ve sellem. Zapravo, Allahov Poslanik je rekao:

“U mome ummetu ima jedan dio sljedbenika koji su mulhemûn.”[1]

Mulhemûn su ljudi kojima dolazi nadahnuće od Allaha, dželle šânuhu.

Kao primjer za to može se navesti slijedeći događaj. Jednog dana, dok je držao hutbu, hazreti Omer, radijallâhu ‘anh, vidio je muslimansku vojsku kako su je neprijatelji opkolili, a koja je ratovala na daljini od nekoliko dana hoda, i tri puta je uzviknuo vojskovođi muslimana: “O, Sârija, ka planini!” Kada je čuo ovaj glas, Sârija je probio obruč na tome mjestu.[2] Zatim, osobe poput Muhjiddîna el-’Arabîja, koje su u potpunosti nagovijestile događaje koji će se stoljećima kasnije obistiniti.

Bilo je na stotine takvih koji su govorili o budućnosti kao što su bili Mevlânâ, Imâm Rabbânî i Muštâk-efendija, ali njihovo priznanje da su time darovani samo zato što su iskreno sa srca vezani za Allahovoga Poslanika i da ta nadahnuća prolaze kroz “muhammedansko cjedilo”, pokazuje nam da je on vjerovjesnik Allahovom, dželle šânuhu, dozvolom otvoren za znanja iz gajba.

Da, ako su oni koje je on odgojio u tolikoj mjeri obdareni inspiracijama i Božanskim nadahnućem te im je pristupačan gajb, kako onda da je za Prvaka svih stvorenja na oba svijeta[3] nemoguće da poznaje gajb u vidu mu’džîze, kada se zna da, kada bi se on stavio na jednu stranu vage, a na drugu cio Ummet, opet bi on pretegao?

U vjerodostojnim zbirkama hadîsa spominje se blizu tri stotine mu’džîza Allahovoga Poslanika ove vrste. Većina nagovještaja iz gajba obistinila se na isti način kao što je on kazao, dok ostali događaji čekaju svoje vrijeme. Mi u ovoj skromnoj knjizi ne možemo navesti sve te mu’džîze. Samo mislimo da navedemo nekoliko primjera u vidu davanja ideje o tome, i time ćemo se zadovoljiti. Ove primjere moguće je podijeliti u tri glavne grupe, i to: prva: nevidljive vijesti koje je kazao u vezi sa periodom svoga života; druga: ono što je kazao da će se dogoditi u bliskoj i dalekoj budućnosti; treća: riječi koje je kazao na lahak način, ali ih niko ne može imitirati, a koje će se moći shvatiti tek nakon naučnih otkrića.

[1] Kurtûbî, el-Džâmi’ li ahkâmi’l-Kur’ân, 13/174.; Ibn Hadžer, Mukaddimetu Fethi’l-Bârî, str. 103.; Fethu’l-Bârî, 6/516.; Gazzâlî, Ihjâu ‘ulûmi’d-dîn, 3/24.; Pored toga v.: Buhârî, Enbijâ, 54.; Muslim, Fedâilu’s-sahabe, 23.
[2] Taberî, Târîhu’l-umem ve’l-mulûk, 2/553-554.; Bejhekî, el-I’tîkâd, str. 314.
[3] Ahmed b. Hanbel, el-Musned, 2/76.; Dârimî, Mukaddime, 3.

Pin It
  • Napravljeno na .
© 2020 Fethullah Gülen web stranica. Sva prava zadržana.
fgulen.com, zvanična internet stranica turskog učenjaka i mislioca Fethullaha Gülena Hodžaefendije.