Leksičko i terminološko značenje kadera
Riječ kader leksički označava određivanje. Tako izraz određeno je nešto znači prikazana mu je vrijednost. Dalje, nešto je određeno na osnovu nečega; znači da mu je vrijednost određena na osnovama samjeravanja s nečim drugim. Stvar je riješena, znači uređena je, razriješena i prosuđena. Ova riječ se pojavljuje i sa značenjem snaga i moć. Kad se ova riječ prenese u 2. glagolsku vrstu, dobija značenje suditi, izvršti presudu i dosuditi.
Iz zbira navedenih značenja, vidimo da kader terminološki znači ono što je Uzvišeni Allah odredio kao presudu i dosudio.
Plemeniti ajeti koji slijede podržavaju naprijed iznesenu definiciju:
وَعِندَهُ مَفَاتِحُ الْغَيْبِ لاَ يَعْلَمُهَا إِلاَّ هُوَ وَيَعْلَمُ مَا فِي الْبَرِّ وَالْبَحْرِ وَمَا تَسْقُطُ مِن وَرَقَةٍ إِلاَّ يَعْلَمُهَا وَلاَ حَبَّةٍ فِي ظُلُمَاتِ الأَرْضِ وَلاَ رَطْبٍ وَلاَ يَابِسٍ إِلاَّ فِي كِتَابٍ مُّبِينٍ
U Njega su ključevi svih tajni, samo ih On zna, i On jedini zna šta je na kopnu i šta je u moru, i nijedan list ne opadne, a da On za nj ne zna; i nema zrna u tminama Zemlje niti ičeg svježeg niti ičeg suhog, ničeg što nije u jasnoj Knjizi (El-Enʻām, 59).
قُل لاَّ أَمْلِكُ لِنَفْسِي ضَرًّا وَلاَ نَفْعًا إِلاَّ مَا شَاء اللّهُ لِكُلِّ أُمَّةٍ أَجَلٌ إِذَا جَاء أَجَلُهُمْ فَلاَ يَسْتَأْخِرُونَ سَاعَةً وَلاَ يَسْتَقْدِمُونَ
Reci: “Sami od sebe ne mogu nikakvu štetu otkloniti, a ni neku korist sebi pribaviti; biva onako kako Allah hoće! Svaki narod ima konac, i kad konac njegov dođe – ni za tren ga neće moći ni odložiti ni ubrzati” (Jūnus, 49).
وَمَا مِنْ غَائِبَةٍ فِي السَّمَاء وَالْأَرْضِ إِلاَّ فِي كِتَابٍ مُّبِينٍ
Nema ničega skrivenog ni na nebu ni na Zemlji, a da nije u Knjizi jasnoj (En-Neml, 75).
إِنَّا نَحْنُ نُحْيِي الْمَوْتَى وَنَكْتُبُ مَا قَدَّمُوا وَآثَارَهُمْ وَكُلَّ شَيْءٍ أحْصَيْنَاهُ فِي إِمَامٍ مُبِينٍ
Mi ćemo, zaista, mrtve oživiti i Mi smo zapisali ono što su uradili i djela koja su iza sebe ostavili; sve smo Mi to u Knjizi jasno pobrojali (Jā-sīn, 12).
بَلْ هُوَ قُرْآنٌ مَّجِيد.ٌ فِي لَوْحٍ مَّحْفُوظٍ
A ovo je Kur’an veličanstveni, na Ploči pomno čuvanoj (El-Burūdž, 21-22).
وَيَقُولُونَ مَتَى هَذَا الْوَعْدُ إِن كُنتُمْ صَادِقِينَ. قُلْ إِنَّمَا الْعِلْمُ عِندَ اللَّهِ وَإِنَّمَا أَنَا نَذِيرٌ مُّبِينٌ
A oni govore: “Kad će već jednom ta prijetnja, ako istinu govorite?” Reci: “Sām Allah zna! A ja sam dužan samo da javno opominjem” (El-Mulk, 25-26).
Odredba (القضاء – kadā’) i određenje (القدر – kader) pojavljuju se unekoliko s istim značenjem, s tim što kader ima i jedno dodatno značenje, koje obuhvata sve što je Uzvišeni Allah odredio, a kadā’ je ispunjenost tog određenja, provedenost onoga što je određeno, izvedenost onoga što je dosuđeno.
Kader je prepuštanje svega što postoji, što se da zamisliti, Uzvišenom Allahu, još i prije nego što je nastalo. Stvari pripravljene za pojavljivanje u izvanjskome postojanju i njihova težnja da zauzmu svoje mjesto u nizu postojanja, upisuju se na Ploču brisanja i utvrđivanja (لوح المحو والإثبات) koja postoji u vidu kopija ploče koju čuvaju plemeniti meleci u sklopu Allahovoga sveobuhvatnog znanja.
Određenje je spoj onoga što je stvorio Uzvišeni Allah s onim što čovjek stječe. Dakle, i u onome što čovjek neposredno čini u sklopu nekog posla, što u poslu obavlja svojom voljom, Allah Svojom voljom taj posao tvori. Po tome je kader Allahovo određivanje postojanja stvari po Njegovom iskonskom i vječnom znanju, prije i poslije njihovog postojanja. Zato nije ispravno smatrati kader nazivom za znanje, tim prije što značenje kadera, pored određivanja stvari, obuhvata i njihovo definisanje, jer se ono tiče i Njegovog vida, Njegovog sluha, Njegove volje i Njegovog htijenja. Ako je to tako, negiranje kadera znači negiranje svih svojstava Uzvišenog Allaha. Zato su mnogi pravnici pitanje kadera razmatrali u sklopu razmatranja Suverenosti Uzvišenog Allaha govoreći da nema potrebe za samostalnim razmatranjem kadera, jer potreba nalaže da se kader zahvata u sklopu razmatranja Suverenosti.
Međutim, mi se s njima u tome ne slažemo, jer to, možda, u nekom smislu, miriše na neprihvatanje kadera u sklopu stubova vjerovanja. Zato mi naglašavamo da, kao što vjerujemo u Allaha, Njegove meleke, Njegove knjige, Njegove poslanike i proživljenje nakon smrti, isto tako vjerujemo i u kader. Ovo i zbog toga što mi ne prihvatamo ni najskriveniji znak negiranja kadera, bilo uopćeno ili u nekoj pojedinosti, ili u bilo kojem obliku. Ako, pak, u obzir uzmemo osnovu pitanja, vidjet ćemo da imam Ahmed ibn Hanbel kaže: “Kader dolazi od kudreta (svemoći)”. Prema tome, ko negira kader, negira mnoge stvari koje se tiču Suverenosti, odnosno, ljulja mu se vjerovanje u Suverenost, ruše mu se temelji misli i osnove poimanja. Zato je kader jedna velika tema. U zabludi su oni koji je ne razmatraju na način na koji je razumijevaju sljedbenici ehli ’s-Sunneta. Racionalizam mu’tezile i fatalistički determinizam džebrijje uvode u krug tih zabluda.
- Napravljeno na .