Predestinirajuće određenje (kader) koje upravlja kosmosom
U kosmosu vlada sklad, plan i program, balans i ravnoteža te poredak i određenje. Sljedeći plemeniti ajeti nam objašnjavaju to određenje i sklad koji se nalazi u kosmosu:
اللّهُ يَعْلَمُ مَا تَحْمِلُ كُلُّ أُنثَى وَمَا تَغِيضُ الأَرْحَامُ وَمَا تَزْدَادُ وَكُلُّ شَيْءٍ عِندَهُ بِمِقْدَارٍ عَالِمُ الْغَيْبِ وَالشَّهَادَةِ الْكَبِيرُ الْمُتَعَالِ. سَوَاء مِّنكُم مَّنْ أَسَرَّ الْقَوْلَ وَمَن جَهَرَ بِهِ وَمَنْ هُوَ مُسْتَخْفٍ بِاللَّيْلِ وَسَارِبٌ بِالنَّهَارِ
Allah zna šta svaka žena nosi i koliko se materice stežu, a koliko šire; u Njega sve ima mjeru; On zna nevidljivi i vidljivi svijet, On je veličanstveni i Uzvišeni; za Njega je jednak od vas onaj koji tiho govori i onaj koji to glasno čini, onaj koji se noću skriva i onaj koji po danu hodi (Er-Raʻd, 8-10).
وَإِن مِّن شَيْءٍ إِلاَّ عِندَنَا خَزَائِنُهُ وَمَا نُنَزِّلُهُ إِلاَّ بِقَدَرٍ مَّعْلُومٍ
I ne postoji ništa čije riznice ne posjedujemo, a od toga Mi dajemo samo onoliko koliko je potrebno (El-Hidžr, 21).
وَالسَّمَاء رَفَعَهَا وَوَضَعَ الْمِيزَانَ
A nebo je digao i postavio je terazije (Er-Rahmān, 7).
Dakako, kader obuhvata cijeli kosmos i sadrži sve što je u njemu tako da nije moguće išta i zamisliti izvan njega. Uzvišeni Allah, Stvoritelj kosmosa, Svojim sveobuhvatnim znanjem je u sve položio mjeru, ravnotežu, poredak, red i neko određenje, počevši od klijanja zrna i košpice, pa do rađanja cvjetnoga proljeća, od začeća čovjeka u maternici pa do rađanja zvijezda u galaksijama. Štaviše, sve što su naučnici i spisatelji cijelog Svijeta napisali, u stotinama hiljada knjiga, nije ništa drugo nego interpretiranje toga potpunog reda i poretka, kao i sveobuhvatnog određivanja.
Kader koji vlada kosmosom pruža sigurnost dalekom i bliskom, privrženom vjerniku i tvrdoglavom nevjerniku. Čak je i Marks, dok je govorio o determinizmu, samo objašnjavao to određenje i sklad koji postoji. Iako su neki islamski učenjaci zagovarali neku vrstu determinizma, poput Ibn Halduna, uzdigavši ga dotle da se protegne u društveni život, o čemu govori “historijski determinizam”, mi ostajemo uz razumijevanje svojstveno sljedbenicima ehli ’s-Sunneta, korigujući taj determinizam određenim pretpostavkama. Dakle, mi ga uopće ne zagovaramo, već ga prihvatamo uz navedene pretpostavke, s tim što uvjeravamo da postoji jedno apsolutno određenje, koje upravlja svime pa i ljudskom voljom.
Nema sumnje da mi, kad izrađujemo građevinski projekat, ili kad izrađujemo sahat, počinjemo najprije od postavljanja plana s odgovarajućim opisima tehnologije. Zatim, počinjemo unaprijed procjenjivati i računati sve što bi se u budućnosti moglo pojaviti vezano uz tehnološke opise. Ako su postavljanje i planiranje potrebni pri jednostavnoj izgradnji, ili izradi jednog jednostavnog uređaja, kako se, onda, mogu i zamisliti ti precizni sistemi, zbunjujuće tačna ravnoteža, počevši od atoma pa idući ka složenijem sve do čovjeka, bez planiranja ili koncepcije? Nije moguće da je taj divni poredak, koji se ogleda u kosmosu, manje važan od režima izgradnje ili izrade sahata!
Sjemenke i košpice nisu ništa drugo nego kutije ispunjene kaderom. U sjemenku je položeno sve što će ispisati stranice njenog života. Čak je i život cijelog stabla ispisan u košpici. Kad se sjemenke i košpice ubace u zemlju, razdvajaju se u hiljade i hiljade raznih biljki, stabljika i cvjetova, uprkos njihovoj međusobnoj sličnosti sa stanovišta oblika i sastavljenosti iz jednostavnih materijala. Svaka sjemenka se pogledu izlaže kad iznikne i razvije se s mjerom i u ruhu koje mu je kader predvidio, ili se oblikuje u skladu sa znanim pojavnim likom koji mu je kader predodredio. Kad bi hiljade krojača radilo tokom dugog niza godina, ne bi mogli skrojiti svu odjeću ni samo jednom stablu. Međutim, sve drveće i biljke, otkad su stvoreni, sami sebi izrađuju odjeću. Neizbježno je da se takav posao prepusti vladajućem kaderu. Inače, kako bi se mimo kadera mogao objasniti taj fenomen?
Treba posmatrati taj veličanstveni dvorac kosmosa! Ukoliko neko stane pred teleskop može vidjeti ogromne dimenzije na rastojanju od 5.000.000 svjetlosnih godina. Znači, kad bi se ugasila neka “sjajna zvijezda”, njeno gašenje se ne bi dalo primijetiti prije isteka 5.000.000 godina! Ili, kad bi čovjek bio svjetlost pa poželio krenuti u njenom pravcu, ne bi do nje stigao prije isteka 5.000.000 godina. Ne navode li taj veličanstveni kosmos i taj precizni sistem čovjeka da se divi i čudi?
Na drugoj strani, vidimo da ovaj prostrani svijet ima čvrstu povezanost sa čovjekom, tim mikrosvijetom, Allahovim zastupnikom na Zemlji. Ta čvrsta povezanost objašnjava apsolutno određivanje i sveobuhvatno znanje Uzvišenog Allaha, Koji nebesa i Zemlju drži u najpreciznijem poretku, najljepšem redu, najdivnijem skladu i rasporedu. Precizno i jasno koordiniranje među organima u ljudskome organizmu može se primijetiti i u svakom dijelu kosmosa. Istina je ono što je rekao Jean: “Onaj ko je postavio, ne samo svijet atoma i svijet čovjeka, već i sve svjetove, postavio ih je u skladu s preciznim geometrijskim mjerama, a geometrija se može vidjeti kako natkriljuje cijeli kosmos. Nije li ta tankoćutna i precizna geometrija, koja natkriljuje kosmos, dovoljna da potvrdi postojanje iskonskoga Boga, Koji je na njenim osnovama izgradio kosmos?”
Pitanje ćemo pojednostaviti s ciljem da ga i neuki ljudi mogu shvatiti.
Ako bi se neko odlučio za započinjanje neke izgradnje, makar ona bila i sasvim jednostavna, nema sumnje da bi se najprije obratio nekome u čije znanje o tome ima pouzdanja, da se s njim posavjetuje. Zbog toga što bilo kakva greška u primjenjivanju pravila izgradnje, makar se radilo o nečemu najjednostavnijem, može dovesti do rušenja objekta, odmah nakon njegovog podizanja. Zato je ispunjenje proračuna vezanih za izgradnju veoma bitno. I toj jednostavnoj izgradnji je potrebno odgovarajuće procjenjivanje, konstruisanje i planiranje. Izgradnju niko neće započeti a da ne pripremi neophodne potrepštine. Štaviše, mora se pridržavati urbanističkog plana sredine u kojoj živi imajući u vidu mjesto izgradnje i vanjski izgled objekta, pa sve do preciznih pojedinosti koje izgradnja zahtijeva, makar bila i jednostavna. Prostranom kosmosu su, naravno, potrebni još precizniji proračuni, mjere i procjene.
Ako se želi primjer vezan za to, zgodno je obratiti pažnju zagriženom dijelu jabuke dok je u ustima. Obratite pažnju preciznoj povezanosti između tog zalogaja i vas, između okusa jabuke i vaših usta, između vitamina u zalogaju i vašeg organizma, čak i između hlada stabla i vaše potrebe za njim, te između potrebe stabla i štetnih gasova koje vi izdišete a ono ih uzima i tako zrak prečišćava. Zahvaljujući tome, vi možete mirisati i udisati taj čisti zrak. Tako se, npr., može govoriti o stotinama i stotinama postojećih povezanosti između nas i jabuke, a ovo što smo istaknuli samo je jedna mrvica.
Ako hoćete, možete pitanje postaviti u tješnji okvir, poput navedenog, a možete ga, ako želite, prenijeti i na širi plan, među zvijezde, ali ćete vidjeti samo divan poredak, ravnotežu i precizno određivanje u svemu.
Začinjanje živog organizma nikad ne obmanjuje, jer se kreće u skladu s određenim planom. Ako kaže da će biti čovjek bude čovjek. Ono se izražava jezikom hromozoma, funkcijom D.N.K. i R.N.K. koja ne griješi u usmjeravanju ćelija radi oblikovanja čovjeka, njegovih usana, očiju, nosa, ušiju, crta lica i svega što ima na njemu.
Astrofizičarima su, također, poznate kosmičke dimenzije. Od ranije su im poznate i magnetne sile i njihovi domašaji ogromnih geometrijskih razmjera i sila u njima. Otkrivanje računara je pomoglo da se sazna koje stvorenje u kosmosu se, počevši od njegovoga prvotnog stvaranja, organizuje po unaprijed određenom planu. To je proces koji se odvija u svemu počevši od atoma pa do galaksija. Sve je pohranjeno i utvrđeno na Čuvanoj ploči (اللوح المحفوظ). To je ono što nazivamo kaderom.
Možda bi bilo opravdano još bolje objasniti ovo pitanje.
Sve što smo do sada istaknuli ticalo se predestinirajućeg određenja (kadera), odnosno određenja u kojem udjela nema ljudska ruka, niti se ona u njega upleće. To je kosmičko određenje u sklopu kojeg ljudska volja nema nikakvu važnost. Uzvišeni Allah stvara šta želi i radi šta hoće. On Se ne pita šta će činiti. On je silan i moćan. Uprkos mudrosti koja se ogleda u svakom stvorenju, ona ne može biti ta koja vodi, jer Uzvišeni Allah radi šta je Njemu volja - فَعَّالٌ لِّمَا يُرِيدُ (El-Burudž, 16). Zemljina lopta se, počevši od njenog stvaranja, okreće oko sebe i oko Sunca, vođena tim predestinirajućim određenjem. Niko nije u poziciji da može reći “Stani!” Tako se i Sunce i Mjesec “međusobno utrkuju”. To “utrkivanje” im niko ne može zabraniti, jer predestinirajuće određenje upravlja tom “trkom” i “utrkivanjem”. Sve pokorno sluša to određenje.
- Napravljeno na .