Džinovi, voljom njegova Gospodara, pred njim rade... (As-Saba’, 12)

وَمِنَ الْجِنِّ مَن يَعْمَلُ بَيْنَ يَدَيْهِ بِإِذْنِ رَبِّهِ وَمَن يَزِغْ مِنْهُمْ عَنْ أَمْرِنَا نُذِقْهُ مِنْ عَذَابِ السَّعِيرِ
Džinovi, voljom njegova Gospodara, pred njim rade; a kad bi neki od njih otkazao poslušnost naređenju Našem, učinili bismo da ognjenu patnju osjeti. (As-Saba’, 12)

Sulejman, a.s., je sebi potčinio džine da mu služe u sastavljanju nekih dova i čitanju nekih Božijih lijepih imena koja mi ne znamo. Kad ih je čitao u svjetlu svijeta uzroka i povoda, džini su mu služili. Činjenica je da “Božija lijepa imena” nije naziv za samo 100 imena koja prenosi Ebu Hurejre, r.a., a koja su zabilježena u jednoj od dova Poslanika, s.a.v.s.: “Ištem od Tebe posredstvom svakog imena koje imaš, kojim Sebe nazivaš, ili koje si objavio u Svojoj knjizi, ili si njime poučio neko od Svojih stvorenja, ili si ga zadržao samo za Sebe u svijetu nepoznatoga.”

Iz ovoga se može razumjeti da je Uzvišeni Allah, možda, svakog vjerovjesnika poučavao nekim različitim imenima. Može se pretpostaviti da je Sulejman, a.s., koristio džine u čitanju tih imena. Prema stvarnom značenju riječi, Uzvišeni Allah je Taj ko je džine i šejtane potčinio da služe vjerovjesniku Sulejmanu, a.s. To se najjasnije izlaže u suri Al-Anbiya’.[1]

U nekim israilijatima – ne i u Sunnetu – zabilježeno je da se Sulejman, a.s., plašio pogrešnoga korištenja tih imena nakon njegove smrti, da ih je bio sakrio u jednom kutku svog prijestolja, te da su ih neki židovi, još za njegovog vremena, ukrali i koristili po svome nahođenju. Ima ajeta koji govore o drevnim vremenima, a čija sadržina je saglasna s ovakvim tumačenjem.

Postoje savremene struje koje nastoje ovom pitanju pridodati i drugačiji smisao, koji bi znatno prekoračio njegovu suštinu. One kažu, npr.: “Allahu to nije potrebno”, sačuvaj nas, Bože. Ili kažu: “Moć snaga zla je veća od moći snaga dobra. Zato je potrebnije odobrovoljavati snage zla”. Opravdano je ovakve tvrdnje dovesti u vezu s kabalističkim idejama, odnosno pretpostaviti da izviru iz masonske ideologije.

Mnoge masonske figure, amblemi i bedževi imaju naznake istog izvora. U crtanim filmovima za djecu pojavljuju se izrazi “u ime snaga tame”, “u ime snaga sjene”, što vodi trovanju umova mladih generacija, njihovom postavljanju naglavačke, otvaranju nezacjeljivih rana na dušama mladih i njihovog poimanja metafizičkog svijeta. To je sofistika koja ne postoji u našem građanskom nazivlju. Očigledno je da ovakve devijacije traju i u ovo naše vrijeme kad nastojimo korigovati unutrašnji, duhovni svijet naše omladine, kad omladinu nastojimo bolje usmjeravati.

Posljednje čemu ovdje treba obratiti pažnju jeste to da su vjerovjesnici Davud, a.s., i Sulejman, a.s., pokazivali različite vidove potčinjavanja i nadnaravnosti. Potčinjavanje brda i željeza od strane Davuda bilo je izloženo brojnim teškoćama, dotle da je postao otjelovljenje činjenice: ...divan je on rob bio, i mnogo se kajao (Sad, 30). Počast ukazana Sulejmanu, a.s., vjerovjesništvom, moći – koje je bio naslijedio od oca – vladavinom, potčinjavanjem džina, šejtana i duhova, koji spadaju u metafizički svijet, kao i potčinjavanjem vjetrova, doima se tako da predstavlja ravnotežu u muhammedanskoj istini između svijeta materije i svijeta “nematerije”, odnosno metafizike.

S obzirom na istaknuto, moglo bi se reći da se vjerovjesnik Davud, a.s., može smatrati jezgrom skrivene (باطن) strane muhammedanske istine, a Sulejman, a.s., jezgrom njene vidljive (ظاهر) strane. Kad je tome došlo vrijeme, te dvije strane su se spojile u osobi Otjelovljenju spoja (مقام الجمع), s.a.v.s.

Allah najbolje zna šta je tačno.

[1] I učinismo da Sulejman pronikne u to, a obojici smo mudrost i znanje dali. I potčinili smo planine i ptice da s Davudom Allaha hvale: to smo Mi bili kadri učiniti. I naučismo ga da izrađuje pancire za vas da vas štite u borbi s neprijateljem, pa zašto niste zahvalni? A Sulejmanu vjetar jaki poslušnim učinismo – po zapovijesti njegovoj je puhao prema zemlji koju smo blagoslovili; a Mi sve dobro znamo (Al-Anbiya’, 79-82).

Pin It
  • Napravljeno na .
© 2024 Fethullah Gülen web stranica. Sva prava zadržana.
fgulen.com, zvanična internet stranica turskog učenjaka i mislioca Fethullaha Gülena Hodžaefendije.