O znanosti

Udaljavanje od praktičnih znanosti s tvrdnjom da one vode u nevjerništvo jeste djetinjasti postupak. Njihovo posmatranje na način da se one protive vjeri i da su sredstvo za nevjerovanje i put ka njemu jeste preuranjeni sud i apsolutno neznanje.

* * *

Znanosti su za nas korisne onoliko koliko nam osiguravaju sreću i koliko nas uzdižu na nivo dostojan čovjeka. Ali ako znanosti i tehnologija postanu za ljude zastrašujući košmari, oni su onda samo prokleti šejtan koji nam presijeca put.

* * *

Materijalistima ograničenih pogleda koji su pokušavali obožavati znanost na početku ovoga našeg doba rekao je znanstvenik stoljeća[1]:

“Znanost bez vjere je slijepa, a vjera bez znanosti je hroma!” Na ovaj način spomenuti znanstvenik je genijalno kritizirao zastrašujuće bjesnilo koje je dominiralo cijelim stoljećem. Ne znam šta bi rekao da je vidio one koji su istovremeno slijepi i hromi među našim savremenicima.

* * *

Odbacivanje svih praktičnih znanosti i tvrdnja da one u cijelosti ne vrijede ništa jeste primjer neznanja i fanatizma, a odbacivanje svega onoga što je izvan ovih znanosti jeste naivnost i glupi fanatizam. Uočavanje da svaka nova spoznaja donosi mnoštvo nepoznanica i pitanja jeste uočavanje koje odgovora valjanom znanstvenom promišljanju.

* * *

Znanost i tehnologija su u službi čovjeka i nema nikakvog valjanog opravdanja za strah od njih, jer se opasnost ne krije u znanosti i u ustrojavanju svijeta po njezinim zahtjevima, nego se ona krije u neznanju, bezosjećajnosti i bježanju od nošenja odgovornosti.

[1] Misli se na Alberta Einsteina, utemeljitelja specijalne i opće teorije relativiteta (primj. O.M.A.).