Spoznaja iz ugla mudrosti
Čitanje, istraživanje i spoznaja su najvažnija hrana duše. Uskraćivati joj navedeno je vrlo opasno i nepopravljivo.
* * *
Dok stranci istražuju sve u našoj zemlji, od najjednostavnijih do najkompliciranijih stvari, i koriste se našim riznicama u umjetnosti, kulturi i znanosti, mi ne provodimo nikakva istraživanja o izvorima naše kulturne i znanstvene baštine. Mi je ne čitamo, ili je ne možemo čitati i zato nam preostaje samo da plačemo nad našim stanjem.[1]
* * *
Uistinu je teško shvatiti nebrigu koju kao narod pokazujemo prema književnom i znanstvenom nasljeđu koje su nam ostavili naši slavni djedovi. Nebriga za naslijeđe za čijim istraživanjem i ispitivanjem žudi cijeli svijet!
* * *
Oni koji unose konfuziju i zamućuju misli generacija s informacijama koje nisu dobro razumjeli, ili su ih razumjeli, ali ih nisu dobro svarili... - ovakvi nisu samo štetni, nego se mogu smatrati izdajnicima.
* * *
Zalaganje je jedan od najvažnijih izvora nadahnuća!
* * *
Postojanje, egzistiranje i slava naroda u potpunosti odgovara dubini kulture i umjetnosti koje posjeduje taj narod. Narod koji je u različitim dijelovima Zemlje ostavio umjetnička djela ima, koliko je tih djela, toliko i jezika koji govore: “I ja postojim!”
* * *
Dignitet i vrijednost među ljudima mjeri se na osnovu znanja i spoznaje. Osoba nižeg roda i ugleda može biti imućna, ali ne može posjedovati dignitet, čast i superiornost.
* * *
Bez obzira koliko čovjek mnogo čitao i istraživao i kako brojne bile informacije koje ima, ovo ni u kom slučaju ne bi smio biti poticaj ili uzrok da on prestane s čitanjem, istraživanjem i obrazovanjem. Pravi učenjaci koji se ističu među ljudima smatraju svoje informacije malobrojnim i nedovoljnim, iako su u stalnom i konstantnom istraživanju.
* * *
Kada istina počinje govoriti, neznanje se srdi, fanatizam se uznemirava, dok znanje postaju uši koje slušaju.
* * *
Nije ispravno smatrati da je svaka neznalica bez spoznaje. Stvarna neznalica jeste ona osoba koja je uskraćena za osjećaj o ispravnome. Ovakva osoba je neznalica makar posjedovala gomile informacija.
* * *
Ne sastoji se život u gledanju i spoznaji ili jelu i piću, nego u osjećanjima i doživljajima. Onaj koji zna - koristan je. Onaj koji ne zna - štetan je. Onaj koji zna malo - njegova šteta je veća, jer onaj koji ima temeljito znanje i onaj koji ne zna ništa, makar nekada i bili obmanuti, ipak sami nikada ne obmanjuju. Onaj koji malo zna - mnogo obmanjuje.
* * *
Znanje koje je moguće komentirati i objasniti smatra se shvaćenim, a ono koje nije moguće komentirati smatra se još neprobavljenim na valjan način. Zbog toga, kada se u školama pažnja usmjerava na mlade ljude koji dobro ne razumijevaju, smatramo obavezom posvećivanje pažnje postavljanju učitelja.
* * *
Ako se škole u rukama kompetentnih učitelja ne pretvore u ono što je slično džamijama, uzaludno je očekivati da će zatvori ostati bez zatvorenika.
* * *
Kada čovjek namjerava uraditi neki posao, trebao bi pokušati saznati sve što je bitno u vezi s tim poslom, a kada bude siguran da ga može izvršiti, ne bi trebao biti nemaran u njegovom izvršenju.
* * *
Svaki pojedinac je obavezan dobro se upoznati sa svojim poslom i zanimanjem. I trebao bi, koliko je to moguće, ostati u okviru svoga zanimanja i specijalizacije. To stoga što je moguće da ne budu svi uspješni izvan svoje specijalizacije. Obaveza ljekara je ostati ljekar, a obaveza inžinjera je ostati inžinjer. Ne bi trebao učitelj biti ljekar, niti bi ljekar trebao biti advokat, niti bi se trebao navoditi na to.
[1] Nakon zamjene pisma u Turskoj (umjesto arapskog uvedeno je latinsko), većina turskog stanovništa ne može čitati knjige i djela iz svoje tradicije (primj. O.M.A.).
- Napravljeno na .