Povezanost sa književnošću i muzikom

Da li ste čitali i druge knjige osim religijskih?

Pokušavam čitati koliko god to vrijeme dopušta. Bez obzira da li je vjerska ili neka druga literatura, nastojim i uspijevam da pročitam najmanje 200 stranica dnevno. [Ertugrul Ozkok, dnevni list Hurriyet, 1/23-30-95]

Ljubav prema čitanju

Odakle dolazi tolika ljubav prema čitanju?

U mom djetinjstvu priče o junačkim djelima ashaba su čitane u kući. Pročitao sam mnoge knjige poput one o Abu-Muslimu al-Khurasaniju, koja se može smatrati legendom iz ranog razdoblja islama. Kasnije, kada sam imao 20-ak godina, imao sam više sklonosti ka literaturi o sudskoj praksi i filozofiji. Također sam čitao o darvinizmu i sličnim temama. Neke knjige bi me uputila na druge knjige i tako se to nastavljalo. Kad sam bio u vojsci, imao sam vrlo mudrog zapovjednika. Posjedovao je ogromno znanje o sufizmu. Čitao je i istočnjačko-islamske i zapadnjačke klasike. On mi je savjetovao da čitam zapadne klasike. Tako sam pročitao djela mnogih poznatih zapadnih pisaca poput Rusoa, Balzaka, Dostojevskog, Puškina i Tolstoja, ali i mnogih drugih. [Ejup Džan, dnevni list Zaman, august, 1995.]

Zapadni pisci koji su utjecali na Gülena

Koji su to zapadnjački pisci koji su utjecali na Vas?

Nemoguće je ne diviti se jednom Kantu. Iako je Russell oštro kritizirao Kanta i opisao ga kao čovjeka koji je naglavačke okrenuo historiju filozofije, Kant je bio važan filozof. Kant je dobro poznat među teolozima u turskim školama. Ako vas interesuje, ispričat ću Vam zanimljivu anegdotu u vezi s Kantom.

Na ispitu za imame i muftije, koji sam polagao, pitali su me: "U svojoj knjizi Kritika čistog uma njemački filozof Kant razlikuje dvije vrste inteligencije: praktičnu i teorijsku. On je rekao da teorijska inteligencija ne može spoznati Boga, ali da praktična inteligencija to može. Šta mislite o ovoj teoriji i kako biste je ocijenili?" Onaj ko nije studirao filozofiju, nije mogao odgovoriti na to pitanje. U stvari, jedan od mojih prijatelja koji je bio na ispitu očito nije razumio pitanje. Pitao me je u šali: "Šta je ovaj Kant?" Odgovorio sam mu, također u šali: "Stavi malo šećera u toplu vodu, dobro promiješaj, iscijedi malo limuna u nju i dobit ćeš kant." (U Turskoj se ova vrsta pića zove kant.)

Dekart je privukao moj interes zbog njegovih teoloških pristupa. U skorije vrijeme oduševili su me mnogi autori. Na primjer, iako je panteist, divim se Sir Jamesu Jeansu. Još prije 1960. godine pažljivo sam iščitao njegovo djelo Nepoznati svemir. Kako njegovo razumijevanje svemira nalikuje onom od Muhiddin ibni Arabija, dosta mi se svidjelo. Eddington, astrofizičar, njegov savremenik, također je veoma važan.

Pisci koje ste pomenuli uglavnom su iz oblasti filozofije ili fizike. Šta je s književnicima?

Dugo vremena sam se veoma divio Šekspiru. Osim njega, jedan od pisaca kojeg stvarno cijenim je Viktor Igo, kojeg su iskoristili komunisti. Čitao sam njegove romane još u djetinjstvu. Također sam pročitao i Tolstojeva djela kada sam bio veoma mlad, a divio sam se i Dostojevskom i Puškinu. [Ejup Džan, dnevni list Zaman, august, 1995.]

Poezija

Znamo da pišete poeziju. Pričajmo malo o književnosti. Koji su to pjesnici koje volite čitati?

Tu su svakako osobe koje cijenim zbog njihove mislilačke snage. Općenito, volim djela svih talentiranih ljudi i umjetnika. Baš kao što budem oduševljen nečijim filmom, jednako tako me zadivi Pikasova slika. U književnosti su to Šekspir, Puškin, Dostojevski...

U Turskoj postoji nekoliko književnika čiju poeziju i prozu cijenim. U poeziji se divim Jahji Kemalu, Mehmedu Akifu i Nedžipu Fazilu. Ime Sezai Karakodža je nezaobilazno u prozi i u poeziji. U Tanzimatu (period političkih reformi u Osmanskom carstvu) i kasnijim generacijama Namik Kemal, Šinasi, Rajaizade i Refik Halid su bili dosta dobri. I Tevfika Fikreta nije bilo teško čitati.

Među zapadnim piscima također volim i Balzaka. Iako se on smatra realistom, njegov Ljiljan u dolu pokazuje puninu romantizma. Mogla bi se napraviti uporedbe između iranske poezije i francuske književnosti. Među onima koje sam pročitao iz perzijske književnosti, mogu spomenuti Sa'dija, Hafiza, Nizamija i Anwarija. [Nevval Sevindi, dnevni list Yeni Yuzyil, august, 1997.]

Muzika

Da li slušate muziku?

Do svoje šesnaeste godine bio sam u kontaktu s nekim sufijskim muzičarima dok sam živio u Erzurumu. Kao što je poznato, sufijska ili naša klasična muzika nastala je u derviškim tekijama i domovima. Himne i slične pjesme privukle su me klasičnoj muzici. Na primjer, volio sam i slušao Itrîja i Dede-efendiju. Također sam se divio hadžiji Arif-begu kao čovjeku od duhovnosti.

Jeste li bili zainteresirani za zapadnu klasičnu muziku?

Zapravo, divim se nekim njihovim muzičarima. I drugi su me isto pitali. Pitali su me: "Možeš li kritikovati Mocarta?" Čak i ako kažem neke stvari o njemu, to ne bi bila kritika. Možemo reći da je Betoven završio njegov nedovršen posao. Zapadne simfonije i orkestri su stvarno ozbiljni, dostojanstveni i bogati u svojim izvedbama. Ovo naravno, nije kritika. Međutim, baš kao što se istinski divim svakom geniju kojeg je Bog stvorio, jednako tako se divim tim talentima. [Ertugrul Ozkok, dnevni list Hurriyet, 1/23-30-95]

Nekretnine i imetak

Vi ne posjedujete svoju vlastitu kuću. Šta je sa ostalom imovinom?

Imam jorgan, posteljinu i knjige. Imam testament koji sam napravio davno, u kojem sam svoje knjige uvakufio (donirao fondaciji). Dok god bude postojala Fondacija, ta imovina će im pripadati. Ja ne posjedujem nikakvu imovinu. Jedem kad god je pogodno. Ponekad moji prijatelji pripreme hranu, a ponekad to sam uradim. Imam dijabetes i visok krvni pritisak. Jedem niskokaloričnu hranu, između 1,200 i 1,800 kalorija dnevno. Ponekad su mi dovoljni sir i masline. [Nuriye Akman, dnevni list Sabah, 1/23-30/95]

Svakodnevne obaveze

Ko se brine o svakodnevnim obavezama tako osjetljive i stidljive osobe poput Vas?

Budući da živim sam cijeli život, uvijek sam pokušavao biti sposoban za obavljanje svakodnevnih poslova. Sam sam prao svoju odjeću 40 godina. Nije bilo mašina, pa sam prao ručno. I kuhao sam svoju hranu. U stvari, još u djetinjstvu, zbog bolesti moje majke, pomagao sam joj u pripremanju hrane. Živio sam sâm tu i tamo, a godinama sam živio u Edirni. U Izmiru sam živio sam u jednoj kućici. 5 ili 6 godina kasnije, iznajmio sam novu kuću, ali i tamo sam bio sâm. Kada bi došli gosti, ja bih pripremao hranu i čaj za njih. To je bilo tako sve do vojnog udara 12. septembra. [Nuriye Akman, dnevni list Sabah, 1/23-30/95]

Kuhanje

Znate li kuhati?

Znam napraviti deset različitih jela od brašna ili krompira. Neki od njih su moji vlastiti recepti. Krompir paprikaš se malo drugačije pravi u Erzurumu. Dodam tijesto napravljeno od prženog krompira. Čak sam pravio i desert od krompira. Eksperimentirao sam sa prženjem pirekrompira umočenog u jaje, a zatim bih to prelio slatkim sirupom. [Nuriye Akman, dnevni list Sabah, 1/23-30/95]

Dobroćudnost

Čini se da ste dobroćudna osoba. Naljutite li se ikada?

Obično sam tako miran i ležeran da bi svako pomislio: "Ovoga bi se lahko žedna preko vode prevelo." Ali zbog moje osjetljivosti, ponekad se razdražim. Međutim, nastojim svoju ljutnju ograničiti na samo bliske ljude. Kako ne bih nikoga povrijedio, privatno iscrpim i potrošim svoju ljutnju. [Nuriye Akman, dnevni list Sabah, 1/23-30/95]

Liderstvo?

Uvijek naglašavate da niste šejh, vođa derviškog red. Isto tako ne pokazujete tendenciju da prihvatite da ste vođa zajednice. Međutim, željela bih razgovarati o vašem liderstvu.

Nikada sebe nisam zvao vođom. Ja sam običan čovjek. Lider je neko ko ima sposobnosti genija, harizmu i visoke performanse. Ja nemam niti jedno od nabrojanog.

Da li skromnost mijenja realnost? Budući da se velika skupina okupila oko Vašeg imena, zar automatski niste njen lider?

Insistiram na izbjegavanju riječi "vođa" s obzirom da sam svoje mišljenje javno definirao kroz održane govore u periodu od 30 godina, a reagirali su ljudi kojima se to svidjelo. Na primjer, rekao sam im: "Organizirajte univerzitetsku pripremnu nastavu, otvorite škole." Kao izraz poštovanja, oni su slušali ono što sam ja rekao. Možda je to pogrešno, ali oni su slušali i sada smo došli do ove tačke. Primijetio sam da kada sam govorio "škole", mnogi ljudi su, također, govorili "škole". Oni dolaze da pitaju i o drugim temama, posebno vjerskim. Ponekad me pitaju i o ekonomskim stvarima. Ja im onda odgovorim da ta pitanja iziskuju stručne odgovore i uputim ih stručnjacima.

U svojim pisanjima i propovijedima preporučujete ''brigu'' kao put do duhovnog razvoja. Sami ste puno pretrpjeli, ali sada se ljudi saginju kako bi Vam poljubili ruku. Šta osjećate po ovom pitanju?

Osjećam se jako neugodno. To nije moj princip. [Nuriye Akman, dnevni list Sabah, 1/23-30/95]

Kako on vidi sebe?

Kada pogledate u ogledalo sudbine, kako se vidite?

Postoji ovdje ta privrženost prema meni, i postoji moj lični pogled. U mom shvatanju, ja sam obični čovjek koji pokušava biti istinski human. U mojoj mladosti, bio je jedan Alvarski imam kojem sam se mnogo divio. Često bi znao reći na svom azerskom akcentu: "Herkes yakhshi men yaman; herkes bugday, men saman." (Svi su dobri, ja sam loš. Svi su pšenica, a ja slama.) Uvijek govorim istu stvar. [Nuriye Akman, dnevni list Sabah, 1/23-30/95]

Sljedbenici Fethullaha Gülena

Vi nikada niste voljeli pojam fethullahdžije. Međutim, da li se to Vama sviđalo ili ne, one koji su uz Vas zovu "fethullahdžije". Šta to znači?

Oni koji koriste ovaj pojam mogu nas percipirati kao derviški red. Ustvari, oni mene zovu "vođa vjerskog bratstva". Ja se jednako neugodno osjećam sa ovim kao i sa terminom "fethullahdžije". Zapravo mi smetaju ti sufiksi -ovci i –džije, jer oni sa sobom nose podjele. U islamu nema niti može biti mjesta za takve definicije, jer je Tevhid (Božije jedinstvo) bit i temelj islama. Muslimani se ne mogu zvati ni "muhamedancima", kao što to neki orijentalisti namjerno ili slučajno čine. [Ertugrul Ozkok, dnevni list Hurriyet, 1/23-30-95]

Njegova djela

Tokom svog života, Fethullah Gülen nije okusio gotovo ništa od svjetovnih užitaka. Kao neženja je proveo život studirajući, podučavajući, putujući, pišući i držeći govore. Uvijek suosjeća s patnjama ljudi koji dolaze iz duhovne pustoši dvadesetog stoljeća. Osim njegovih knjiga, Gülen piše za nekoliko časopisa i uglednih magazina. On piše uređivačku stranicu za Sizinti, Yeni Ümit i Yagmur te The Fountain časopise. Njegove propovijedi i rasprave su zabilježene na hiljade vrpci i videokaseta. Uz to, mnoge su knjige sastavljene od njegovih tekstova, propovijedi i odgovora na pitanja koja su mu postavljana tokom godina. Neke od njegovih knjiga su:

Beskrajna svjetlost I, Beskrajna svjetlost II, Nedoumice našeg vremena, Vjerovjesnikov sunnet, Istina o stvaranju i teorija evolucije, Svjetlosti na putu istine, Kur’anska svjetlost na nebu spoznaje, Pozivanje na pravi put.

Pin It
  • Napravljeno na .
© 2020 Fethullah Gülen web stranica. Sva prava zadržana.
fgulen.com, zvanična internet stranica turskog učenjaka i mislioca Fethullaha Gülena Hodžaefendije.