Fethullah Gülen: "15. juli dio je predstave u kojoj je učestvovao i Erdogan"

Govoreći za egipatski časopis El Ahram el Arabi Fethullah Gulen je naveo kako pokušaj vojnog udara predstavlja predstavu u kojoj je učestvovao i sam Erdogan, te je poslao poruku: „Uz Božiju pomoć istina će vremenom izaći na vidjelo.“

U interjvjuu najavljenom na naslovnici časopisa, Gulen se dotakao različitih tema kao što je aktualno stanje u Turskoj, predsjednički izbori i stanje u kome se trenutno nalazi pokret Hizmet.

Navodeći kako, za razliku od uobičajenog mišljenja, nikada nije bio blizak sa Recep Tayyip Erdoganom, Gulen je poručio: „Oni koji poznaju mene i pokret Hizmet znaju da Erdogan nikada nije bio moj učenik. Mimoilazili smo se u mnogim stvarima, a prvenstveno u mom uvjerenju kako vjeru ne treba miješati sa politikom.“

Možete li nam prokomentarisati stanje u kome se nalazi pokret Hizmet, kako u Turskoj tako i ostatku svijeta?

Našu zajednicu čine ljudi okupljeni oko visokih humanih ideala kao što su ljubav prema svakom čovjeku, prihvatanje ljudskih razlika kao bogatstvo a nikako kao uzrok sukoba, poštivanje ljudi u okviru položaja na kome se nalaze i pomaganje mladima, prvenstveno kroz obrazovne aktivnosti. Riječ je o ljudima koji su vodeći se principom „kur'anske racionalnosti“ našli za racionalno da putem obrazovnih institucija, bolnica, humanitarnih udruženja i centara za dijalog rade na realizaciji ovih ideala. Iako se ovaj pokret zbog činjenice da ga većinski čine muslimani koji svoje nadahnuće crpe iz vjerskih izvora može reći da je islamski, on se može okarakterisati i kao univeerzalno ljudski jer je usmjeren prema svim ljudima i cilj mu je da služi svima. U tom smislu ljudi različitih vjerskih pogleda i nacionalne pripadnosti kao nositelji ovog projekta, uspjeli su doći do onih kojima je pomoć potrebna u preko 160 zemalja svijeta.

Nositelji političke vlasti u Turskoj započeli su lov na vještice koji nastavljaju i u drugim zemljama širom svijeta. Osnovna misija turskih diplomata u ovom trenutku jeste da vlasništvo ustanova iz kruga Hizmeta prenesu na fondaciju Maarif ili da zatvore navedene ustanove. Ljude angažovane u tim ustanovama pokušavaju kidnapovati i avionima poslati za Tursku, gazeći pri tome sve principe međunarodnog prava.

Međutim, sva ova nepravda dovela je do situacije na koju oni nisu računali. Svijet je još bolje upoznao Hizmet. Ljudi širom svijeta shvatili su da mi ne zagovaramo miješanje politike i islama, što je na određenim mjestima rodilo novo interesovanje pa čak i naklonost prema pokretu. Ja to smatram Božijom blagodati koja je vrlo skupo plaćena.  

Da li je nakon sukoba sa Erdoganom došlo do smanjenja broja pristalica pokreta Hizmet odnosno onih koji su mu pružali podršku?

Među ljudima koji dobro poznaju Hizmet i koji su svoja srca predali ovom pokretu, osim nekoliko izuzetaka, nije bilo onih koji su odstupili. Međutima među onima koji su imali slabiju vezu sa pokretom, pod utjecajem straha i pritiska, bilo je i onih koji su odlučili da ostanu tihi ili da se na neko vrijeme udalje od svega. U vremenu kada se država sa svim svojim potencijalima ustremila na jednu grupu i proglasila je crnom ovcom takvu pojavu, u smislu društvene psihologije, treba prihvatiti kao normalnu. Moguće je da je turska vlada u nekim zemljama uspjela u svojim nakanama. Koristeći se mitom, prijetnjama ili međudržavnim odnosima kao sredstvima ucjene, zatvorene su ili u vlasništvo fondacije Maarif prešle neke od škola iz kruga Hizmeta. Međutima u zemljama zapodnog svijeta, u Americi, Evropi, Australiji, u Africi, Egiptu, Nigeriji, Keniji, Južnoj Africi i drugim mjestima gdje je nemoguće ljude kupiti novcem i pogaziti pravni sistem, u tim namjerama nisu postigli željeni cilj. Štaviše, sav taj pritisak i nepravda učinili su da se u mnogim dijelovima svijeta probudi jedno konstruktivno interesovanje i blagonaklonost prema pokretu. Neke od zapadnih zemalja pružile su utočište simpatizerima Hizmeta koji su bježali pred progonom državnih struktura Turske.

A nepravda može trajati samo određeno vrijeme. Političari dođu i prođu. Demokratskim putem i oni će jednog dana napustiti svoje funkcije. Međutim, ovaj pokret baziran na principima ljubavi i volonterizma, uz Božiju pomoć, nastavit će djelovati u srcima ljudi tamo gdje uslovi nisu pogodni, a kroz svoje ustanove tamo gdje su uslovi podobni za to.

Kao rezultat vašeg iskrenog rada otvarane su škole, bolnice i kulturni centri. Sve te ustanove učinile su mnogo na prosvjetljenju ljudskih umova. Da li se vaše aktivnosti nastavljaju istim intenzitetom ili su uslovi rada drugačiji nego ranije?

Služenje ljudima radi Božijeg zadovoljstva jeste i vjerska i ljudska dužnost. Osnovni principi su jasni i nepromjenjivi. Zato je važno djelovati u mnogim segmentima društvenog života, posebno u okviru obrazovne djelatnosti, kako bi se izgradio jedan svijet u kome ljudi žive u harmoniji, gdje se svaki čovjek smatra svetim, gdje se međusobno odnosimo sa tolerancijom i poštovanjem, i gdje ljudi jedni drugima pružaju ruke. Ipak, u skladu sa stanjem vremena i uslovima na terenu, oblik i format ovakvog rada može se mijenjati.

Prihvatanje ljudi  kakvi jesu, umjerenost, harmonija i racionalnost neke su od osnovnih karakteristika vašeg služenja. Može li se reći da je nakon što je Erdogan preuzeo kompletnu vlast u Turskoj okončan period umjerenosti i harmonije?

Nažalost, sve te vrijednosti danas su žrtvovane u ime politike. Hizmet je u Turskoj bio predstavnik umjerenosti. Kao rezultat politike polarizacije koju zastupa Erdogan, radikalizam je došao do izražaja u Turskoj. Vjerske škole su politizovane, vjera i vjersko obrazovanje instrumentalizovani su od strane politike. Članovi zajednice su dovedeni do toga da jedni drugima budu neprijatelji. Oporavak od takvog stanja trajat će godinama. Kada je riječ o članovima Hizmeta oni nikada nisu odustali od temeljnih principa poštivanja vladavine prava i uzdržavanja od nasilja. A za sve one koji im nanose nepravdu oni ne žele ništa osim pravde.   

Vi ste predstavnik filozofije koja naspram razlika zagovara toleranciju, te dijalog islama u odnosu sa drugim religijama. Smatrate li da je Hizmet u tom pogledu uspio dovoljno dobro objasniti svoje stavove?

U zapadnim zemljama, tamo gdje su muslimani manjinsko stanovništvo, Hizmet je privukao pažnju i zavrijedio pohvale svojim zagovaranjem dijaloga i zajedničkog života. I dok su nastojali na najbolji način predstavljati islam na Zapadu, simpatizeri Hizmeta su u svoje živote inkorporirali elemente modernog života i kulture. Na taj način uspjeli su formirati jedan lijep primjer. Ti isti ljudi su odigrali važnu ulogu u razbijanju negativnih stereotipa prema muslimanima. Međutim, kada govorimo o zemljama u kojima su muslimani većinsko stanovništvo, smatram da se u tom nastojanju nije uspjelo u potpunosti. Rad na polju dijaloga je tokom 90'ih godina u Turskoj prikazan kao nastojanje razvodnjavanja islama i davanja ustupaka pred drugima. Mnogo negativnih stvari je napisano na tu temu. U posljednje vrijeme Erdogan je vrlo naporno radio na tome da u očima svog naroda pokret Hizmet prikaže kao pijuna u stranim rukama, prvenstveno u rukama Vatikana, CIA-e i MOSSAD-a. Grupe povezane sa njim su istu takvu priču nastavile da šire i u drugima muslimanskim zemljama. Te aktivnosti se nastavljaju i danas. Iz tih razloga smatram kako nismo uspjeli sebe u potpunosti objasniti u zemljama sa većinskim muslimanskim stanovništvom.  

Ranije kada bismo šetali ulicama Turske nije bilo moguće sresti simpatizere ISIS-a. Smatrate li da je odstranjivanje Hizmeta iz Turske doprinijelo činjenici da u Turskoj danas mnogo slobodnije djeluju grupe poput ISIS-a?

U posljednje vrijeme putem medija i izvještaja međunarodnih posmatrača dolaze vijesti o hapšenju velikog broja pripadnika sigurnosnih snaga i eksperata za terorizam. S druge strane, svjetski mediji pišu i kako Erdogan kroz podršku koju na različite načine pruža radikalnim grupama pokušava izgraditi poziciju regionalne sile. Vjerovatno je to razlog zbog kojeg terorističke grupe poput ISIS-a i njihovi simpatizeri imaju mogućnost slobodnijeg djelovanja na području Turske.    

Šta po Vašem mišljenju treba učiniti kako bi se eliminisao terorizam i grupe poput ISIS-a?

Mnogo je zadataka koji na tom putu stoje i pred muslimanima, ali i pred svjetskim silama i međunarodnim organizacijama. Muslimani bi za početak trebali napustiti uvjerenje kako je vanjska politika zapadnih sila isključivi razlog terorizma i ispitati vlastitu odgovornost. Zašto tako veliki broj mladih ljudi među muslimanima padaju u mrežu terorističkih organizacija? To je pitanje koje moramo postaviti sebi. Naša je dužnost mladima ponuditi kompletno i kvalitetno obrazovanje koje u sebi sadrži vjerske, pozitivističke i humanističke nauke. Dati mjesta univerzalnim ljudskim vrijednostima u našim udžbenicima i staviti fokus na poštivanje ljudskih prava i sloboda, neke su od stvari koje mi kao muslimani ne smijemo zapostaviti. S druge strane, na svjetskim silama je da pitanje terorizma prestanu posmatrati kao sigurnosno pitanje koje je moguće riješiti vojnim i obavještajnim intervencijama, te da preduzmu i određene korake koji se odnose na političke, ekonomske i društvene dimenzije ovog problema. Vrlo je važno da se omogući brža integracija muslimanske zajednice u tim zemljama i da pomenute sile svoju vanjsku politiku oblikuju na način da cijene živote ljudi u drugim zemljama jednako onoliko koliko cijene živote svojih građana. Međunarodne organizacije poput Ujedinjenih nacija i Evropske unije dužne su na prvom mjestu preduzeti neophodne mjere kako bi se ljudska prava i slobode zaštitile u svim dijelovima svijeta, a onda i uvesti sankcije koje će biti dovoljno učinkovite da se zaustavi nepravda koju lideri određenih zemalja svijeta nanose svojim građanima.         

Mnogi su eksperti ranije pisali da je Erdogan jedan od Vaših najodanijih učenika. Ipak, u čemu je suština nesporazuma između Erdogana i Vas?

Oni koji poznaju mene i pokret Hizmet znaju da Erdogan nikada nije bio moj učenik. Mimoilazili smo se u mnogim stvarima, a prvenstveno u mom uvjerenju kako vjeru ne treba miješati sa politikom.

Na stranu odnos učenika i učitelja, ja sa Erdoganom nikada nisam bio blizak. Sreli smo se svega nekoliko puta. Podrška koju su neki meni bliski ljudi pružali njegovoj stranci zasnivala se na njihovim obećanjima u pravcu demokratije, ljudskih prava i sloboda. Jer ne treba zaboraviti da su pripadnici ove zajednice i prije toga podržavali stranke koje su svoje programe zasnivale na demokratskim principima, na ideji Evropske unije i poštivanju ljudskih prava i sloboda. Naravno, u trenutku kada su Erdogan i njegova stranka napravili zaokret od 180 stepeni u odnosu na pomenute vrijednosti više nije bilo moguće očekivati našu podršku, što se na kraju i desilo.

Još jedan od uzroka sukoba leži u činjenici da pokret Hizmet, sa svojim uspješnim obrazovnim ustanovama širom svijeta, nije prihvatio i na međunarodnoj sceni nije podržao Erdoganovu viziju „lidera muslimanskog svijeta“. Iz tog razloga, zloupotrebljavajući državne institucije i snagu koju crpi iz toga, on je angažovao kompletnu diplomatsku i obavještajnu mrežu kako bi zatvorio ustanove iz kruga Hizmeta ili ih preuzeo putem fondacije Maarif. S druge strane nastoji isposlovati da se tamošnji simpatizeri Hizmeta isporuče Turskoj gdje ih očekuje zatvor.

Postoje i mišljenja da se filizofija Vašeg pokreta u osnovi temelji na principima nacionalizma, liberalizma i demokratije, dok se Erdogan kreće linijom islamskog halifata koji prevazilazi granice kontinenata. Da li je to tačno?

Ni ja, niti simpatizeri pokreta Hizmet, nisu krenuli na ovaj put rukovodeći se bilo kojom ideologijom koja svoje korijene ima na Zapadu. Vodilja naših ideja oduvijek su bili islamski principi predstavljeni kroz život Božijeg Poslanika, s.a.v.s., za koje vjerujemo da su odraz univerzalnih vrijednosti. Poštivanje svakog čovjeka, jednakost pred pravom, pružanje prilika ženama da se iskažu u društvenom životu, vladavina prava i sistem upravljanja koji podrazumijeva učešće građana, univerzalne su vrijednosti koje krase islam. Moguće je da su neki ovaj naš stav upoređivali sa nekim drugim idejama, ali naša baza je veoma jasna.

S druge strane pogledamo li Erdoganove istupe i njegova djela, a pogotovo činjenicu da koristi potencijale turske države kako bi širom svijeta sakupljao poene za sebe, onda je jasno da on sebe doživljava kao lidera svih muslimana u svijetu. Štaviše, ljudi oko njega su otišli još dalje i okitili ga epitetom svjetskog lidera.

Evidentna su nastojanja određenih političkih autoriteta i stranaka sa Zapada da pokret Ihvan, kome pripada i sam Erdogan, proglase terorističkom organizacijom. Kako ocjenjujete takva nastojanja?

Moguće je da unutar Ihvana postoje neke osobe koje su umiješane u terorizam i nasilje. Bilo je ljudi sa područja SAD-a i Evrope koji su iznijeli takva opažanja. Ukoliko je zaista bilo slučajeva takve umiješanosti to se nikako ne može opravdati. Što se nas tiče, mi smo od prvog dana imali jasan stav prema svakom obliku terorizma. Taj stav se može opisati rečenicom: „Istinski musliman ne može biti terorista a ni terorista ne može biti istinski musliman.“ U tom smislu, sve islamske grupe bi trebale da se otvoreno odrede i zauzmu jasan stav naspram pitanja terorizma. U suprotnom to će okaljati čisto i blistavo lice islama, što je otvorena izdaja naše vjere.

S druge strane pogrešno je sve islamske grupe dovoditi u vezu sa terorizmom jer postoji veliki broj onih koji nemaju nikakve veze sa nasiljem i koji u mnogim zemljama nastoje iskreno služiti islamu. Takav pristup bi značio nepravdu prema svima koji se protive terorizmu. Šta više, nepravda koja se nanosi na taj način ponekad može učiniti da se određeni ljudi gurnu u naručje radikalnih pokreta.     

Zašto Erdogan, koji je Tursku od zemlje koja nije imala ni jednog neprijatelja doveo u stanje da nema ni jednog prijatelja, za svaki problem pokušava okriviti upravo Vas?

Da, istina je da je od zemlje koja nije imala neprijatelja napravio zemlju koja nema prijatelja. Petljajući se u unutrašnje stvari okolnih zemalja, Erdogan ih je pokušao dizajnirati tako što je na različite načine podržavao naoružane radikalne grupe u njima. Obzirom da sebe smatra „liderom Bliskog Istoka“ i „halifom islamskog svijeta“ on je sebi dao za pravo da se tako ponaša. Mi to naravno nismo odobravali zbog čega smo proglašeni neprijateljem. Nakon toga je odlučio da svoje političke ciljeve realizira tako što će za svaku negativnu stvar okriviti mene i pokret Hizmet. Primjera radi, korupcijska istraga iz decembra 2013. godine njemu je poslužila kao izgovor da politizira i neefikasnim učini kompletno sudstvo. Rasturajući iskusne kadrove unutar sigurnosnih struktura u potpunosti je blokirao rad sigurnosnih agencija. U međuvremenu je omogućio svojim pristašama da dođu u posjed velikih medijskih korporacija, dok je druge ušutkao putem reklama, tendera, pa čak i otvorenih prijetnji. Sve je to dovelo da istina ne dođe do izražaja i da  tako ostane neizgovorena. A onda je uslijedio 15 juli (2016.) koji mu je poslužio kao izgovor da Oružanim snagama Republike Turske nanese najveću štetu ikada i stavi ih pod svoju hegemoniju. Drugim riječima, Erdogan je instrumentalizirao sve državne ustanove, iskoristio ih u smjeru svojih političkih ciljeva i na kraju uspio da polarizuje društvo na dosad neviđen način.

Naravno, da bi svoja djela prikazao kao legitimne poteze, potreban mu je bio neprijatelj. Vidjevši da Hizmet nikada neće biti instrument za realizaciju njegovih političkih ciljeva on ga je proglasio naprijateljem i na tim osnovama motivirao svoje glasače. Danas još uvijek svaki problem svaljuje na Hizmet jer je to jedini način da nastavi motivirati svoje simpatizere. Iz njegove perspektive može se reći da je učinio dobru stvar. Jer Erdogan  dobro zna da ljudi iz Hizmeta nikada na nepravdu neće odgovoriti istom mjerom i da ni u kom slučaju neće posegnuti za nasiljem.          

Kako ocjenjujete dešavanja oko pokušaja vojnog udara?

Ja sam sva ta dešavanja osudio još u momentu dok je pokušaj udara trajao, odbijajući pri tome sve optužbe na račun mene i pokreta Hizmet. Odmah sam uputio poziv Erdoganu da se formira jedna međunarodna istražna komisija, jasno ističući da ću prihvatiti sve nalaze ove komisije i da ću, ukoliko me proglase odgovornim, sam sebi kupiti kartu i vratiti se u Tursku. Niko se nije udostojio ni da odgovori na taj poziv. Meni je to pokazatelj da se tu krije mnogo toga. S druge strane nisu uspjeli uvjeriti ni ostatak svijeta u svoje klevete. Lično smatram da je 15. juli predstava u kojoj je učestvovao i sam Erdogan radi ostvarivanja svojih političkih ciljeva. Uz Božiju pomoć istina će vremenom izaći na vidjelo.  

Zbog čega SAD i druge zapadne zemlje šute pred Erdoganovim kršenjem ljudskih prava i činjenicom da je na hiljade ljudi završilo u zatvorima?

Reakcije Zapada zajedno sa SAD-om na kršenja ljudskih prava bile su mnogo blaže od očekivanog. Ne može se reći da ih nije bilo nikako. Bilo da se radi o kongresmenima, senatorima, glasnogovornicima različitih ministarstava, ili o institucijama Evropske unije, čuli smo određene reakcije koje nisu otišle dalje od usmenih izjava, odnosno nisu prerasle u bilo kakve sankcije. Nažalost, kratkoročni interesi jesu osnovna smjernica međudržavnih odnosa. Zabrinutost Evrope po pitanju sirijskih izbjeglica i strateški odnosi SAD-a sa Turskom glavni su faktori koji su utjecali na pomenute reakcije. Međutim, treba znati da Erdogan nije jedini odgovoran i zaslužan za činjenicu da je Turska otvorila svoja vrata sirijskim izbjeglicama. To je zapravo vrijednost i osobina turskog naroda. S druge strane, priđemo li ovom pitanju iz pozicije sigurnosti, jasno možemo vidjeti kako Erdogan jednu po jednu, sve institucije svoje zemlje, stavlja pod svoju kontrolu što u krajnosti dovodi to toga da to područje postane jedno klupko problema. I dok na vojnim i obavještajnim poljima ide u pravcu saradnje na koju je primoran, s druge strane on sprovodi politiku koja rezultira pogodnim tlom za sve izraženije nasilje i terorizam. Turska koja se svakim danom sve više udaljava od modela demokratske zemlje, umjesto da bude predstavnik stabilnosti i mira u regiji, ona je postala dio radikalnih pojava i ambijenta sukobljavanja. Primjeri za to su svuda oko nas.

Planirate li da se vratite u Tursku?

Volio bih se vratiti ukoliko Turska ponovo postane demokratska i pravna država. Međutim, kada bi se to moglo desiti teško je reći. Ja trenutno ne vidim neke pozitivne pomake koji bi u kratkom periodu mogli promijeniti ovakvu situaciju. Ipak, nevjerstvo može trajati ali nepravda nikako. Ukoliko Uzvišeni Allah želi nešto, onda će stvoriti uslove i razloge da se to desi. Vjernik nikada ne pada u očaj. Tako da ni mi ne gubimo i nećemo gubiti nadu.

Za razliku od Erdogana, Vi ste predstavnik umjerenosti i racionalnosti. Zašto uprkos toj činjenici međunarodna zajednica ne stane u zaštitu pokreta Hizmet pred nepravdom koju čine Erdogan i njegova AK Partija?

Kada govorimo o međudržavnim odnosima, onda je poznato da svaka država djeluje u skladu sa svojim strateškim interesima. To se u neku ruku može i razumijeti. Međutim, mi danas imamo slučajeve kršenja ljudskih prava u Turskoj kakvi nisu viđeni u historiji te zemlje. Simpatizeri pokreta Hizmet predmet su tortura koje se opisuju u UN-ovim definicijama genocida. Ljudi koji su pomagali u ime Boga, koji su meso od kurbana ustupali humanitarnim organizacijama u želji da se to meso podijeli siromašnim ljudima, koji su socijalno ugroženim učenicima dijelili stipendije i sl., postali su predmet progona. Hvatili su ih poput hajduka i nad njima vršili razne torture. Konfiskovani su imovina, firme i poslovni prostori nevinih i nedužnih ljudi koji su godinama vlastitim znojem nastojali zaraditi za život. Preko 150 hiljada državnih službenika je nepravedno i bespravno izbačeno sa posla. Oni i njihove porodice osuđeni su na glad. U jednoj ovakvoj situaciji očekivali smo jaču reakciju zemalja koje su kroz historiju bile prijateljski naklonjenje prema Turskoj. Ne može se reći da nije bilo nikakvih reakcija. Bilo je državnih lidera i parlamentaraca koji su povremeno izražavali svoju zabrinutost i pozivali vlast da se okrene zakonima i pravnim normama. Ipak, sve te reakcije nisu rezultirale bilo kakvim sankcijama.

S druge strane nemali je broj zemalja koje su kroz bilateralne odnose odbile da se povinuju Erdoganovim ucjenama. U tim zemljama niko nije dirao simpatizere i institucije Hizmeta. Štaviše, otvorili su svoja vrata izbjeglicama koje su bježale od nepravde u Turskoj. Tu mogu nabrojati Egipat, Švedsku, Norvešku, Njemačku, SAD, Kanadu, Australiju i još neke zemlje. Njima smo dužni iskazati posebnu zahvalnost.

Kako ocjenjujete prelaz iz parlamentarnog u predsjednički sistem do kojeg je došlo u vrijeme vladavine Erdogana?

U svijetu postoje različiti sistemi upravljanja. Od zemlje do zemlje možemo vidjeti određene razlike. Međutim ono što je osnova svakog sistema jeste poštivanje univerzalnih principa kao što su odvojenost sudske, zakonodavne i izvršne vlasti, vladavina prava i zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda. Lično smatram da se unutar sistema koji se pokušava uvesti u Turskoj ne poštuju i neće poštivati ovi principi.

Kako ocjenjujete prijevremene izbore? Da li je to dio kampanje Erdogana da sebi osigura vlast do 2029. godine?  

Iza svih političkih promjena koje su se desile tokom posljednjih godina stoji jasna želja Erdogana da kompletnu vlast drži u svojim rukama.

Vjerujete li da će Erdogan i AK Partija ostati na vlasti sve do 2029. godine ili će turski birači promijeniti svoje preferencije?

Svakako da turski birači mogu promijeniti svoj stav. Međutim, u ovom trenutku mi nemamo pravedne izbore. Mediji su pod kontrolom, sudstvo je pod kontrolom, kapital je pod kontrolom... U takvim okolnostima skoro je nemoguće znati šta tačno misle turski birači.

Smatrate li da bi zbog Alevija i Kurda koji žive u Turskoj, cjelovitost Republike Turske mogla biti ugrožena ukoliko dođe do raspada Sirije?

Svoje stavove u vezi sa Sirijom ja sam i ranije podijelio s javnošću. Za Siriju će biti najbolje ukoliko se uspostavi vlast u kojoj će učestvovati i biti zastupljeni i arapski Sunniti, i nusajrijsko stanovništvo, i Kurdi, ali i nemuslimanski elementi na tom području. U tom pravcu ukoliko je potrebno, treba dati vodstvu države podršku i mogućnost  za jednu demokratsku i postepenu tranziciju.

Od kolega koje prate medije dobijam informacije da opozicione snage ne prihvataju bilo koje rješenje koje podrazumijeva učešće trenutne vlasti. Međutim, ukoliko ne želimo da se i dalje proliva krv i gube ljudski životi, tada se treba držati principa: „Usaglasiti se na onome što je dobro ako ne može da se postigne ono što je najbolje.“

Šta je po vama razlog Erdoganove želje da po svaku cijenu nanese štetu Egiptu?

On sebe vidi i predstavlja kao lidera islamskog svijeta. Koristeći se različitim metodama on nastoji utjecati na narode drugih muslimanskih država. Iz tog razloga on ulazi u sukob sa državama i liderima koji se ne slažu sa tim i ne dozvoljavaju miješanje u njihova unutrašnja pitanja.

Kako ocjenjujete poziciju Egipta i egipatskog naroda u ovom teškom periodu kroz koji prolazi kompletan Bliski Istok?

Egipat ima posebno mjesto unutar islamskog svijeta. Riječ je o području koje je kroz historiju bilo kolijevka mnogih civilizacija. Na tom prostoru stasali su mnogi islamski velikani  i izgrađene institucije u kojima se izučavala nauka. Ova posebna pozicija i važnost Egipta kao zemlje, nepromjenjiva je konstanta za budućnost Bliskog Istoka. Iz tog razloga unutrašnji mir i stabilnost Egipta od krucijalne su važnosti za tu regiju.  

Da li su po Vašem mišljenju pokušaji Erdogana da postane član Šangajske organizacije za saradnju, odnosno njegov plan nabavke raketa S400 od Rusije ozbiljni?

Za vrijeme trajanja hladnog rata NATO je odigrao važnu ulogu u smislu garantovanja sigurnosti Turske. S druge strane, koraci poduzeti u pravcu članstva u NATO pakt, doprinijeli su procesu demokratizacije Turske. U periodu članstva Turska je sebi za model uzimala demokratske zemlje, članice NATO-a. Erdoganova inicijativa predstavlja namjeru koja šteti ovom savezu. Međutim, teško je procijeniti koliko je iskren u svojim pokušajima. Jer toliko laži je izašlo iz njegovih usta da ja više ne znam je li iskren u svojim istupima ili je ovo samo taktika kako bi dobio određene ustupke od SAD-a i Evropske unije.

Autor ste velikog broja izdanja. Radite li trenutno na nekom novom djelu?

Trenutno pišem tekstove za časopis Çağlayan. S druge strane kolege  oko mene rade na sakupljanju mojih predavanja koja će biti objavljena u formi knjige. Njima pomažem u uređivanju pomenutih tekstova.

Pin It
  • Napravljeno na .
© 2020 Fethullah Gülen web stranica. Sva prava zadržana.
fgulen.com, zvanična internet stranica turskog učenjaka i mislioca Fethullaha Gülena Hodžaefendije.