Simpozij „Suprostavljanje nasilnom ekstremizmu“ u srcu Evrope
Na simpoziju radnog naslova „Suprostavljanje nasilnom ekstremizmu – borba i odgovornost muslimana“, organizovanom od strane Platforme za međukulturalni dijalog (IDF) i Katedre o Gulenu, Katoličkog univerziteta Leuven, u periodu od 15. do 16. marta 2016. godine u glavnom belgijskom gradu Briselu, učešće je uzelo preko 400 gostiju iz 57 zamalja, među kojima su bili brojni intelektualci i predstavnici civilnog pokreta.
Gosti sompozija su imali priliku da na mnogobrojnim panelima učestvuju izlaganjima i diskusijama u vezi sa pitanjem nasilnog ekstremizma i odgovornosti koju muslimanska zajednica ima u kontekstu borbe sa ovakvim pojavama. Nakon što su mnogobrojni teroristički napadi u posljednjem periodu dovedeni u vezu sa islamom, na inicijativu IDF-a i Katedre o Gulenu okupljen je na jednom mjestu veliki broj istaknutih intelektualaca, muslimana i nemuslimana, koji su tokom simpozija razmijenili mišljenja o ovom pitanju. Drugog dana simpozija, prisutnima je pročitana poruka Fethullaha Gulena, upućena svim učesnicima ovog programa. U svojoj poruci, Gulen je naveo da je u borbi protiv nasilja velika odgovornost, kako na muslimanima, tako i na nemuslimanima.
U navedenoj poruci, pored ostalog je stajalo: „Osnovna pogreška terorističkih grupa jeste njihovo doslovno citiranje određenih islamskih izvora, odnosno vađenje iz konteksta stvari, ne gledajući šta se nalazi ispred i iza određene rečenice, te korištenje ovih odredbi u svrhu ostvarivanja već ranije definisanih ciljeva. Citate, koje vade ne obazirući se na historijski, društveni i vjerski ambijent u kome su nastali, oni koriste suprotno duhu religije, koju tvrde da predstavljaju.
Još jedna strana islamske tradicije, koja se razumije pogrešno, i koju terorističke grupe stalno zloupotrebljavaju, jestu vjerske odredbe koje su služile u organizaciji odbrambenih ratova. Kur'an-i Kerim ne odobrava ratove agresorskog karaktera. S druge strane, Kur'an nas podstiče da u okolnostima odbrambene borbe maksimalno izbjegavamo oružani sukob, a kada to nije moguće, onda da nastojimo ljudske žrtve održati na minimumu, te da, nakon toga, zaliječimo ljudske odnose koji su oštećeni tokom rata.
Ponavljajući da se teroristi ne ponašaju u skladu sa islamom ili da su izmanipulisani od strane nekih nemuslimanskih centara moći, mi ne možemo bježati od vlastite odgovornosti. Jer na kraju krajeva, ti ljudi svoje simpatizere vrbuju iz redova muslimanske zajednice, pri tome zloupotrebljavajući osnovne islamske izvore. Nepravda kojoj su muslimani od strane nekih imperijalističkih sila bili izloženi u prošlosti, kao i ružna praksa za kojom i danas posežu određene zemlje, ne mogu biti opravdanje za našu šutnju naspram divljačkih napada terorista i neosuđivanje takvih pojava. Muslimani, čak i kada se bore radi legitimnih ciljeva, odnosno da bi stali u kraj zulumu, ne smiju posezati za nelegitimnim metodama, kao što je ubijenje nenaoružanih civila.
Obzirom na propuste do kojih je došlo u praksi i činjenicu da se radi o terminologiji stranog porijekla, muslimani su u modernoj eri znali reagovati oštro naspram pojmova kao što su demokratija i laicizam. Međutim, ukoliko se stubovima demokratije smatraju poštivanje različitosti među ljudima unutar jedne zajednice, vladavina prava i pravedno vladanje, kao i zaštita osnovnih ljudskih prava i sloboda, onda je pogrešno reći da se demokratija kosi sa osnovnim islamskim vrijednostima.
I na kraju želim reći da je od suštinske važnosti da i muslimani dobiju jednu stolicu za stolovima za kojima se traži rješenje za problem terorizma. U današnjim uslovima gdje se ambijent življenja oblikuje kroz strah i sumnjičavost prema muslimanima, obezbijediti takvo što nije nimalo jednostavno, međutim, koliko god teško bilo, ako želimo da buduće generacije imaju zdrav odnos prema zajednici u kojoj žive, onda je to dužnost koja se mora ispuniti.
Ono što moraju uvidjeti i svi nemuslimani današnjeg globaliziranog svijeta, jeste činjenica da se problem terorizma u režiji grupa kao što su IDIL, Boko Haram ili Al-Kaida, ne može riješiti bez tijesne saradnje sa muslimanima srednjeg puta. Neophodno je da svi zajednički sarađujemo kako bi spriječili odbacivanje muslimana unutar zajednice i marginalizirali sve one glasnike mržnje i fanatike koji žele unijeti strah među ljude.
Cilj ove konferencije, koja je opkupila predstavnike dvije značajne zajednice, u svrhu iniciranja znatno zakašnjelog dijaloga, jeste traženje rješenja za ranije navedene probleme. Nadam se i molim da ideje iznesene na ovoj konferencije i njihova primjena u praksi, budu u službi mira i društvene integracije, i to ne samo u Belgiji, već u cijeloj Evropi i svijetu.“
Na kraju simpozija, usvojena je zajednička deklaracija u kojoj stoji:
1. Religije u svojoj suštini nisu nasilne. Ono što ih čini naizgled nasilnim jesu iskrivljene interpretacije vjerskih tekstova ili instrumentalizacija vjere u svrhu ostvarivanja ovosvjetskih interesa. Svaki teroristički akt, sproveden u ime vjere, neophodno je kategorički osuditi.
2. Džihad je, u najširem smislu, trud i rad na Allahovom putu. To je djelovanje u pravcu spajanja ljudi i univerzalnih ljudskih vrijednosti, kao i nastojanje u pravcu obezbjeđivanja mirnog suživota.
3. Primarni cilj islama je promocija mira, pravde, svetosti života, sigurnosti i ljudskog dostojanstva. Tumačenja koja se kose sa ovim ciljem, a posebno nastojanja da se kroz iskrivljavanje svetih tekstova prodube sukobi među ljudima, suprotna su duhu islama.
4. Terorizam i samoubilački napadi predstavljaju zločin prema svim muslimanima i nemuslimanima.
5. Za suprostavljanje nasilnom ekstremizmu, od kritične važnosti je njegovanje kulture demokratije i ljudskih vrijednosti, i to posebno u smislu promocije ovih elemenata kroz temeljne principe civilnog života i nastavni program na svim nivoima obrazovanja.
6. Kao dio napora koji se ulažu u navedenom pravcu, Fethullah Gulen i pokret Hizmet predstavljaju lijep primjer u procesu očuvanju svjetskog mira i borbe protiv nasilja.
7. Istaknuti predstavnici svih etničkih i religijskih grupa, a posebno islamski učenjaci, moraju zauzeti jasan i čvrst stav naspram nasilnog ekstremizma.
- Napravljeno na .