Pokret Fethullah Gülena – lijek za islamofobiju

Pokret Fethullah Gülena – lijek za islamofobiju

U intervju za turski list „Zaman", jedan od vodećih religijskih sociologa u SAD-u, profesorica dr. Helen Rose Ebaugh, pojašnjava knjigu „Pokret Gülena" koju je napisala na osnovu petogodišnjeg istraživanja.

Dr. Ebaugh, članica nastavničkog vijeća Univerziteta u Hjustonu (SAD), sa Pokretom Fethullaha Gülena upoznala se neposredno nakon 11. septembra 2001. godine. Američka sociologinja je, kako kaže, „u potrazi za muslimanima koji će osuditi napade 11. septembra" listajući The Washington Post, naišla na tekst F. Gülena koji je osudio terorizam. Nakon toga je odlučila istraživati taj Pokret (inače se autorica bavi istraživanjima iz oblasti sociologije različitih vjerskih grupacija i njihovog međuodnosa) i posvjedočiti prisustvo dva osnovna principa na kojima on počiva – aktivnosti na polju obrazovanja i uspostava međureligijskog dijaloga. Ona dalje navodi kako za nju Pokret predstavlja pravi „protivotrov" sve više nadolazećoj islamofobiji na Zapadu, te zaključuje da se „Gülenov pokret suprotstavlja islamofobiji."

Dalje kazuje kako je ime F. Gülena često slušala od postdiplomaca na svom univerzitetu. Istraživanja je obavila u Turskoj, Belgiji, Azerbejdžanu, Francuskoj, Holandiji i Australiji te tako tražila odgovore na mnoga pitanja. Nakon razgovora sa stotinama volontera, dr. Ebaugh daje sljedeći komentar: „U vremenu kada se islam stavlja u ravan sa zaostalošću i nepismenošću, Fethullah Gülen je pokazao cijelom svijetu kako musliman istovremeno i uporedo može biti savremeno obrazovan i živjeti islam."

Kakav je bio Vaš pogled na islam prije 11. septembra 2001. godine?

I prije napada 11. septembra predavala sam sociologiju religija. U momentu napada sam bila na predavanju. Tada sam studentima kazala da dobro gledaju snimke tog događaja. Jer svijet više neće biti isti. I znajte da će za ovo neki krugovi proglasiti odgovornim muslimane. Ali, ovaj napad ne predstavlja cio muslimanski svijet.

Na početku knjige dajete jedan presjek povijesti Turske. Koja je to snaga, po Vašem mišljenju, pokrenula „Pokret Gülena"?

Za jedan takav pokret bio je potreban jedan period sazrijevanja. To sazrijevanje je došlo istovremeno sa ideologijama marksizma i feminizma koje su tražile pogodno tlo među turskom omladinom. Osjećaj prijetnje kojeg su donijele ove ideologije pokrenulo je Fethullaha Gülena. Narod je također strahovao od pozicije u kojoj se našla njihova mladež. Očekivali su nešto novo i drukčije. Ako hoćete, upravo su šezdesete godine prošlog stoljeća bile najbolje vrijeme za pojavu ovakvog Pokreta.

Jeste li se upoznali sa Fethullahom Gülenom?

Imala sam nekoliko prilika da se upoznam sa njim osobno, ali sam svaki put odbila. Razlog tome je što sebe vidim kao sociologa koji činjenice i procese mora sagledavati u okvirima naučnih metoda. Tom principu sam krajnje predana. Zbog toga ne želim se naći u prilikama u kojima ću se osjećati tako da neću smjeti ili moći izreći ono što vidim. Da sam se upoznala i razgovarala s njim, iza leđa bi mi dobacivali kako sam knjigu pisala po njegovom diktatu. Stoga, pokušavam, koliko je to moguće više, praviti distancu i njegovati princip objektivnosti u svojim istraživanjima. Zato sam knjigu objavila u jednoj akademskoj izdavačkoj kući.

Dobro, a jeste li imali priliku da ga slušate ili čitate njegove knjige?

Nisam imala baš puno prilika da ga slušam ili gledam. Jer je sve na turskom jeziku. Naravno da sam pogledala neke snimke tek toliko da znam kako čovjek izgleda ili govori. Ne mogu reći ni da sam čitala knjige, jer je moje područje istraživanja u vezi sa pitanjem na koji način njegove ideje utječu na život ljudi.

Vi u knjizi objašnjavate finansijsku podlogu i moć ovog Pokreta. Zaključci idu u pravcu da svi slojevi članstva, od radnika do biznismena, uzimaju učešće u materijalnim aktivnostima Pokreta. Sa čime tu činjenicu povezujete?

Pokret djeluje, pored donacija, na principu životnosti i međusobne isprepletenosti mnogih vrijednosti koje imaju svoje korijene u turskom biću poput gostoprimstva, komšijske solidarnosti i slično. Istodobno su vrlo važni i sohbeti/druženja. Ljudi se umrežavaju i međusobno potpomažu u svakom smislu. Na ovim druženjima javljaju se osjećaji prijateljstva, iskrenog drugarstva, upućenosti jednih na druge i slično. Biti dio ovog pokreta predstavlja veliku nagradu i čast svakom njegovom članu.

Bili smo svjedoci da ste u Bursi, npr., imali razgovore istovremeno i sa radnicima i sa biznismenima. Ima li neka priča koje nema u knjizi, a koja je na Vas ostavila dubok trag?

Svaka priča radnika s kojima sam razgovarala na svoj način je utjecala na mene. Na primjer, jedan radnik koji je dobio otkaz s radnog mjesta, nije mogao više pomogati materijalno Pokret, jer nije primao platu. Onda je odlučio da će odvajati od svog vremena i tako volenterski pomagati Pokret te je počeo volontirati u jednoj školi. Ili jedan doktor, s kojim sam razgovarala u bolnici Sema, 40% svog godišnjeg prihoda izdvaja za potporu Pokreta, a onda mi je rekao kako ni on ne bi bio doktor da nije bilo Pokreta koji mu je finansirao cjelokupno školovanje. Sada je oženjen, otac četvero djece i vrlo je sretan i zadovoljan.

Proveli ste dosta vremena i sa volonterima u obrazovanju koji čine stub „Gülenovog pokreta". Šta je, po Vama, njihova glavna osobenost?

Osjećaj odanosti. Oni su toliko odani pricipima Pokreta, njegovim vrijednostima da su spremni odustati čak i „od sebe samih" u cilju ostvarenja ciljeva Pokreta.

Kako objašnjavate ulogu žena u Pokretu?

To pitanje je kompleksno i njemu je potrebno posvetiti više pažnje. Na bitnim pozicijama ima žena, ali nedovoljno. Razlog tome je dvojak: kulturni pogledi i nedovoljno znanje engleskog jezika. U nekim zemljama koje sam posjetila prije nekoliko godina bilo je malo žena koje igraju aktivnu ulogu u Pokretu, ali vremena se mijenjaju. U nekim evropskim gradovima žene su puno aktivnije i mislim da će se to i dalje mijenjati.

U nekim zemljama posjetili ste i škole. Šta Vam je najviše privuklo pažnju?

Iako su mnoge škole u područjima gdje su Turci manjina uočljivo je da bogatiji ljudi i svako ko može platiti školarinu upisuje djecu u njih. Bila sam svjedok da u Azerbejdžanu birokrate koje rade u Predsjedništvu te zemlje stoje u redovima kako bi upisali svoju djecu u te obrazovne institucije. Kvalitet edukacije je tome razlog. Mislim da djeca koja idu u škole pod pokroviteljstvom „Gülenovog pokreta" na istoku i jugositoku Turske neće otići u PKK (Kurdistanska radnička partija) i druge antidržavne i militarističke organizacije.

Oni koji podržavaju ovaj Pokret nazivaju ga „Pokretom dobrovoljaca". Kako ga Vi nazivate?

Ja ga, prije svega zovem, civilnom, građanskom organizacijom. Doprinosi razvoju društva i nema političkih ambicija. Njihov cilj je da učestvuju u izgradnji svijeta koji će biti mjesto boljeg života za čovječanstvo. Volim termin „hizmet". I gosp. Gülen često koristi taj termin. Ovo je Pokret međusobnog hizmeta ljudskih bića.

Na koji način ovaj Pokret doprinosi miru u svijetu?

Igra veliku ulogu u tome. Prije svega, Udruženje novinara i pisaca, na temeljima platformi koje je izradilo, uspostavlja dijalog među ljudima. Turci kada odu u neku zemlju, najprije formiraju udruženje za dijalog. Oni imaju veliku ulogu u razvoju mira bilo gdje.

Vi u knjizi govoreći o Pokretu, spominjete i transparentnost. Šta pod tim podrazumijevate?

Dok sam pravila istraživanja u Turskoj, imala sam priliku susresti se sa vlasnicima preduzeća koji pomažu „Gülenov pokret". Bili su do kraja otvoreni. Sve papire i knjigovođstvene račune su mi pokazali bez ustezanja. Ljudi su skloni sumnjičenjima. Razlog tome leži u činjenici da se radi o jako bogatom, velikom i snažnom pokretu. Posrijedi su veliki novci, ali zašto bi to bilo sumnjivo i ilegalno? U ovakve misli se nisam upuštala i vjerovala sam svojim očima.

Nakon pet godina istraživanima, postoji li neka dilema, neki uptitnik u Vašoj glavi u vezi sa Pokretom?

Ne. Ako pomislite samo na činjenicu da svako izdvaja 10% svojih prihoda u fond Pokreta i to pomnožite sa hiljadama, dobit ćete stvarniju i ozbiljnu cifru i sliku. A istodobno, institucije se međusobno pomažu.

Kako objašnjavate činjenicu da „Pokret dobrovoljaca" nailazi na odobravanje širom svijeta?

To su uspjeli dobrim radom i dobrim srcem i dušom. Svako voli da se omladini pruži obrazovanje. To je svjetska potreba. Ta stvar potvrđuje temeljne ljudske vrijednosti i tako se rade poslovi koji imaju utjecaj.

Kako Zapad objašnjava sve veće narastanje i širenje Pokreta?

Mislim da dok god Pokret ostane „čist" neće biti problema. Dok god ne budu imali veze sa teroristima ili nekim bezumnim poslovima ili dok ne budu pravili greške koje će neko moći iskoristiti u negativnom smislu, Pokret će biti djelotvoran i prihvaćen svugdje, pa i na Zapadu.

Može li „Pokret Gülena" sa neupitnim naglaskom na toleranciji i dijalogu biti alternativa koju potražuje svijet radi uspostave mira?

Amerika do 11. semptembra nije poznavala islam. Nakon toga ga je upoznala, ali je, istodobno, stavila znak jednakosti između islama i terorizma. To je činjenica. Ovaj Pokret ima veliki potencijal da se suprotstavi islamofobiji. Ne mislim da je u Houstonu na protestima bilo onih koji su protestirali protiv ovog Pokreta. Svima nama je potreban dijalog, obrazovanje, kultura. Mislim da ovaj Pokret ima snažan potencijal za rušenje mnogih predrasuda. Najbolji metod u tom rušenju jeste dijalog licem u lice, međusobno upoznavanje, razumijevanje i slično. Pokret to radi. Ja idem slobodno u njihov dom, oni mene posjećuju u mom domu. Na taj način se ruše predrasude i stereotipi.

Sa kojim argumentima i strahovima operišu protivnici Pokreta? Kako Vi gledate na te kritike i protivljenja?

Ne uzimam ih zaozbiljno. U jednu ruku imaju pravo i razumijem ih. Ali problem nastaje onog trena kad im kažem da mi donesu jedan dokument ili papir kojim će svoju priču potvrditi, ali toga nema. Zato su osnovni razlozi njihovog negodovanja strah i ideologija. Od svih tih strahova, najviše me je zbunio i iznenadio onaj u kojem protivnici Pokreta kažu kako Pokret nastoji, ubacivanjem svojih ljudi u vojsku i pravosuđe, preuzeti vlast. Kada im kažem da mi donesu za to potvrdu na papiru, njihov odgovor glasi: „To svi znaju." Ti protivnici pripadaju određenim grupama istomišljenika. Skoro polovina tih kritičara nikoga ne poznaje iz Pokreta niti o njima bilo šta provjereno poznaju.

Prijevod intervjua sa profesoricom dr. Helen Rose Ebaugh koji je objavljen 14. januara 2011. godine u dnevnom listu Zaman.

Pin It
  • Napravljeno na .
© 2021 Fethullah Gülen web stranica. Sva prava zadržana.
fgulen.com, zvanična internet stranica turskog učenjaka i mislioca Fethullaha Gülena Hodžaefendije.