Predgovor
Dvadeset i prvo stoljeće je postalo period nenajavljane krize. Postoje oni koji su odani nasilju, smrti i destrukciji i, srećom, postoje i oni koji se suprotstavljaju ovakvim idejama boreći se prednostima dijaloga i razumijevanja. Događaji koji su se desili 11. septembra 2001. godine ilustriraju važnost toga. Događaji toga dana i teroristički rat koji je u toku izmijenili su pejzaž i naše lokalne i internacionalne zajednice. Učinivši to, tih devetnaest otmičara stvorili su jedan od najvećih paradoksa dvadesetog stoljeća: islam, koji na sebe gleda kao na vjeru mira, sada se veže za ubistvo i ozljeđivanje.
Nažalost, nedostatak znanja o islamu među muslimanima i onima koji to nisu - jednak je. Potreba za shvatanjem islama sada prelazi iz humanističkih odsjeka na našim univerzitetima u dom svakog pojedinca. Uvijek u porastu, muslimanska populacija je danas procijenjena na jednu milijardu i četiri stotine miliona ljudi koji žive u 57 muslimanskih zemalja, od kojih barem jedna ima nuklearne sposobnosti. Mnoge od ovih muslimanskih zemalja igraju glavnu ulogu ili kao blizak saveznik ili kao neprijatelj Sjedinjenih Država u ratu protiv terorizma. Muslimanska zajednica nije toliko izolirana u jednom dijelu Svijeta; ugrubo, sedam miliona muslimana živi u Americi i veliki broj u Evropi. Glavni teroristi u Americi su muslimani: Osama bin Laden, Al-Kaida i talibanski lideri kao Mulla Omar, ali su, isto tako, glavni američki saveznici u borbi protiv terorizma predsjednik Pakistana Pervez Mušarraf, predsjednik Afganistana Karzai i jordanski kralj Abdullah. Zato, ako su i nepomirljivi protivnici i bliski saveznici muslimani, ključno je započeti razumijevanje islama.
To što nama kao internacionalnoj zajednici daje jamstvo da ćemo nadvladati lažne i stvarne konfrontracije između naših vjera jeste dijalog i razumijevanje. Knjiga dr. Carroll Dijalog civilizacija zauzima poziciju dijaloga, i ja to snažno odobravam. Dr. Carroll nam je svima učinila veliku uslugu što nam je osvijetlila posebnu muslimansku filozofiju, filozofiju Fethullaha Gülena. Gülen, veliki turski sufijski lider, pionir međureligijskog dijaloga, preko trideset godina vjeruje da “dijalog nije suvišno nastojanje, već imperativ... Dijalog je jedna od dužnosti muslimana da bi naš svijet učinili još mirnijim i sigurnijim mjestom.” U doba kada je čovječanstvu potrebno duhovno vodstvo, mi smo pronašli takvog lidera kao što je Fethullah Gülen. Gülen je proveo čitav svoj život izražavajući očaj i žaljenje kao i vjerovanje i težnje muslimana i čovječanstva općenito. On je inspirisao ogroman pokret civilnog društva koji je od 1960-tih evoluirao i narastao dovoljno da obuhvati aspekte društvenog života. Gülen, kao veliki sufijski i islamski intelektualac i naučnik, inspirisao je milione, muslimana i nemuslimana, svojom službom čovječanstvu.
S ovim djelom dr. Carroll nastavlja sa tradicijom dijaloga upoznavajući nas sa tekstualnim dijalogom između ideja i učenja Gülena i pet internacionalno poznatih filozofa u okviru općeg humanističkog diskursa: Kanta, Konfučija, Milla, Sartra i Platona. Dr. Carroll nije samo u mogućnosti da kreira diskurs osvrćući se na učenje Gülena, već i da nam pokaže primjer tipa dijaloga koji nam je potreban u dvadeset i prvom stoljeću, dijaloga u kojem su nam razmišljanja i ideje potpuno drugačije od naših vlastitih predstavljene na jedan racionalan i provokativan način.
Ne postoji niko ko bi bio kvalificiraniji da izmajstoriše ovaj tekstualni dijalog od dr. Carroll. Kao pomoćni direktor Boniuk centra za studije i unaprjeđivanje religijske tolerancije na Rice univerzitetu i učestala autorica i govornica Gülenovih ideja, ona je stekla kritičko razumijevanje njegovih učenja. Zajedno sa njenom univerzitetskom pozadinom profesorice Humanistike i Komparativne religije, postigla je ekspertnost u kontinentalnoj filozofiji religije koja joj je omogućila vještinu da nadmaši ovaj poduhvat. Dr. Carroll je učinila mnogo da predstavi islamske ideale i principe Gülenovog pokreta većoj zajednici naučnika. Ja sam svjedok njezine posvećenosti idealima tolerancije i dijaloga dok je predavala 2006. godine na Međunarodnoj konferenciji o temi: Islam u savremenom svijetu : Pokret Fethullaha Gülena u razmišljanju i praksi na Univerzitetu Oklahoma, gdje sam bio počastvovan da učestvujem kao glavni govornik.
Vodeći istraživački projekat za Brooking Institution pod naslovom “Islam u doba globalizacije” u proljeće 2006. godine, putovao sam u devet muslimanskih zemalja, i moj istraživački tim i ja smo uvidjeli koliko je postao utjecajan Fethullah Gülen. U pokušaju da shvatimo “svijest” muslimana kroz muslimanski svijet, pripremili smo upitnik u kojem smo postavljali direktna intimna pitanja svakom sudioniku. Pitanja postavljena da se odmjere reakcije na Zapad i globalizaciju. Otkrili smo da mnogi ljudi prate razmišljanja onih čiji je cilj da postave barijere oko islama i da isključe sve ostalo, posebno zapadnjački utjecaj. Ova ideja je rapidno napredovala u cijelom muslimanskom svijetu. U Turskoj smo, međutim, vidjeli da je najpopularniji savremeni aktivni model onaj Fethullaha Gülena, što nam je ukazivalo na značaj njegovog intelektualnog pokreta te na njegov potencijal koji je jednak snazi ideja isključivanja koje su, nažalost, ponovo prevladale i koje se danas šire unutar muslimanskog svijeta.
Veličina i efektivnost Gülenovog pokreta je narasla eksponencijalno u posljednjih trideset godina. To sada uključuje establišment koji se sastoji od preko stotinu modernih škola i nekoliko univerziteta unutar i izvan Turske, medijsku mrežu (dvije nacionalne televizije, sedmični informativni magazin i vodeću dnevnu novinu) i poslovne organizacije. Pokret je narastao ne kao politički već kao društveni i duhovni. Kao jedinstven društveni reformator, Gülen je predstavio novi stil edukacije koji počinje da integrira naučno znanje i duhovne vrijednosti. Sa ovom tezom on je u mogućnosti da pronađe islamski srednji put koji je postavljen u kritičkom angažmanu sa savremenošću. On vjeruje da je pravi cilj naroda obnova ili «civilizacija» individualaca i društva kroz moralnu akciju.
Gülen je izvukao dosta inspiracije iz djela i učenja Mevlane Dželaluddina Rumija i njegovih poruka o služenju Bogu i služenju jednih drugima. Rumi, najprodavaniji autor ne samo u muslimanskom svijetu već i u Americi, intelektualno i spiritualno je popločao put Gülenovom pokretu. Oba čovjeka su posvetila svoj život razumijevanju sufizma. Gülen opisuje Rumija sa velikim poštovanjem, “ne kao učenika, derviša, reprezentanta ili učitelja, kako je poznat kod većine sufija.» On je razvio novu metodu obojenu buđenjem vjere i personalnim individualnim promišljanjem uzimanjem Kur’ana, sunneta i islamske pobožnosti kao glavnih tačaka. Sa novim glasom i uzdahom, on je uspješno sastavio svoju generaciju i vremena koja su slijedila za novom Božanskom sofrom.”
Gülen nam pomaže da odgovorimo na pitanja o životu, vrijednostima i komponentama ljudskog društva kroz mirenje očiglednih razlika između pozitivnih nauka i Božanskih učenja. U svojim djelima i govorima, Gülen osigurava vodeće svjetlo za one koji traže rješenja za dileme našeg vremena. On nam objašnjava da su dani u kojima su su se stvari završavale brutalnom silom iza nas; objašnjavanjem i opravdanim argumentima možemo uvjeriti druge da prihvate naš način. Samo kroz kooperativno razumijevanje i poštovanje, zajednice mogu koegzistirati u miru. Unutar našeg uvijek tjeskobnog svijeta, ova lekcija se mora naučiti. Poštovanje kulturoloških i religijskih običaja je postalo obavezno. Zbog toga je neophodno da stvorimo, bilo kojim ili svim sredstvima, proces međusobnog razumijevanja i unutarreligijskog dijaloga. U ovom svijetu, poslije jedanaestog septembra, svijetu stvarnog i vidljivog sukoba, milioni ljudi koji učestvuju u Gülenovom pokretu nastavljaju da nam priskrbljuju i duhovno i praktično savjetovanje o miru i toleranciji prema drugima. U svijetu u kojem najistaknutiji muslimanski lideri govore o konfliktu i konfrontiranju, Gülen nam donosi «novi glas» koji poziva ljude svih vjera «za Božanski sto». Kroz ovo upućivanje mi možemo stvoriti svijet u kojem je dijalog naš prvi, a sukob posljednji korak akcije. Radi te svrhe, dr. Carroll je priložila djelo koje ne samo da povećava razinu našeg razumijevanja Gülenovih principa i učenja, već i skreće pažnju na filozofski pravac koji je istinski značajan za naše doba.
Želio bih da odam priznanje Muhammedu Çetinu, predsjedniku Instituta za međureligijski dijalog, koji je i inicirao važnost ovog djela za promoviranje dijaloga i razumijevanja između Zapada i muslimanskog svijeta i, također, izražavam svoju zahvalnost Davidu Montezu za njegovo asistiranje u pripremanju ovog uvoda i posvećenosti dijalogu. Kao neko ko je aktivno uključen u međureligijski dijalog, ja sam veoma zabrinut i svjestan potrebe za razumijevanjem i saosjećajnošću u ovom opasnom vremenu. Kao profesor u kampusu, ja sam u jedinstvenoj poziciji da svjedočim o snazi dijaloga unutar učionice kao i o tome kako dijalog može promijeniti perspektive. Kao ocu i djedu, vitalna potreba za dijalogom leži u meni i personalno. Potreba da se naprave mostovi je krucijalna u osiguravanju sigurnosti naše djece. Dijalog i razumijevanje više nisu intelektualne razonode; oni su imperativ ako želimo preživjeti 21. stoljeće.
Prof. Ahmed Akbar,
Ibn Haldunova katedra na Islamskim studijama,
Američki univerzitet, Washington D.C.
- Napravljeno na .